Pregled bibliografske jedinice broj: 1277789
Uznapredovala izvanmaternična tubarna trudnoća (19 tjedana) – prikaz sluča
Uznapredovala izvanmaternična tubarna trudnoća (19 tjedana) – prikaz sluča // Zbornik radova (conference proceedings)
Vodice, Hrvatska, 2023. str. 100-100 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1277789 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uznapredovala izvanmaternična tubarna trudnoća (19
tjedana) – prikaz sluča
(Advanced ectopic tubal pregnancy (19 weeks) – case
report)
Autori
Zadro, Matilda ; Haramina, Suzana ; Tučkar, Neven ; Bursać, Danijel
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Zbornik radova (conference proceedings)
/ - , 2023, 100-100
Skup
XXXIV. PERINATALNI DANI „ANTE DRAŽANČIĆ”, XXXIV. PERINATAL DAYS ”ANTE DRAŽANČIĆ”
Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 26.05.2023. - 28.05.2023
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
izvanmaternična trudnoća, trudnoća u jajovodu, 19 tjedana neprepoznata izvanmaternična trudnoća
(ectopic pregnancy, tubal pregnancy, 19 th weeks unrecognised ectopic pregnancy)
Sažetak
Ektopična (izvanmaternična) trudnoća (ET) jedan je od značajnijih uzroka morbiditeta žena reproduktivne dobi. Nastaje kao posljedica implantacije oplođene jajne stanice izvan maternične šupljine. Najčešća sijela izvanmaterničnih trudnoća su jajovodi, jajnici, vrat maternice ili neko mjestu u abdomenu (npr. jetra, peritoneum, mezenterij….). Ektopična implantacija u jajovodima pojavljuje se u čak 98 % svih slučajeva, te je u 78 % slučajeva smještena ampularno. Najrjeđe se pojavljuje u vratu maternice s inicidencijom od svega 0, 5 % slučajeva. Izvanmaternična trudnoća javlja se u 1, 2–2 % svih trudnoća, dok je incidencija smrtnosti 0, 5 smrti na 1000 trudnoća. Postoji niz opisanih čimbenika rizika za nastanak izvanmaternične trudnoće. Najčešće se javljaju kod žena s preboljenom upalnom bolešću zdjelice, kod žena s anatomskim abnormalnostima jajovoda, prethodnim kirurškim zahvatima, endometriozom, ranije pozitivnom anamnezom na izvanmaternične trudnoće, kod postupaka potpomognute oplodnje, pušača itd. Dijagnoza se najčešće postavlja ultrazvučnim pregledom i serijskim praćenjem vrijednosti beta-hCG-a (BHCG). Liječenje ET-a može se provoditi konzervativno (medikamentozno Metotrexatom) ili kirurškim putem (laparoskopija, laparotomija), ovisno o nalazu i kliničkoj prezentaciji pacijentice. Ovdje ćemo prikazati rijedak slučaj uznapredovale neprepoznate tubarne ektopične trudnoće gestacije 19 tjedana. 24-godišnja pacijentica (G2, P0) upućena je u hitnu ginekološku ambulantu od strane primarnog ginekologa sa sumnjom na ektopično zanošenje u lijevom jajovodu. S obzirom na nejasan klinički i UZV nalaz te sumnju na zanošenje u dvorogoj maternici, učinjen je MRI zdjelice. Potvrđeno je ektopično zanošenje u lijevom jajovodu s uredno razvijenim plodom koji odgovara gestaciji od 19 tjedana. Učinjena je hitna laparotomija te je odstranjen cijeli jajovod s ektopičnom trudnoćom. Rani i kasni postoperativni tijek protekao je uredno. Tubarna izvanmaternična trudnoća predstavlja jednu od glavnih komplikacija u prvom tromjesečju trudnoće. Progresija izvanmaternične trudnoće u napredniji stadij je rijetka i ima posljedice koje uključuju neplodnost, ponovnu pojavu izvanmaternične trudnoće, pa čak i smrt. Kako bi se izbjegla navedena stanja, preporučuje se poboljšati ranu prenatalnu kontrolu pacijentica s naglaskom na određivanje točnog mjesta implantacije embrija u najranijoj fazi trudnoće.
Izvorni jezik
Hrvatski