Naslov
Međujezična fonološka osjetljivost u početnom opismenjavanju
(Cross-linguistic phonological sensitivity and early literacy)

Autori
Hanžić Deda, Silvija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
07.06

Godina
2022

Stranica
266

Mentor
Andraka, Marija ; Jelaska, Zrinka

Ključne riječi
fonemska svjesnonst ; fonološka osjetljivost ; International Baccalaureate ; međunarodna fonetska abeceda ; metajezična svjesnost ; obrazovni jezik ; početno čitanje ; Primary Years Programme ; višejezičnost
(early reading ; International Baccalaureate ; International Phonetic Alphabet ; language of education ; metalinguistic awareness ; phonemic awareness ; phonological sensitivity ; plurilingualism ; Primary Years Programme)

Sažetak
Prvi cilj ovoga istraživanja je utvrditi način na koji namjerno podizanje fonološke osjetljivosti utječe na razvoj čitanja u slučaju višejezičnih učenika prvoga razreda osnovne škole koji se školuju na jeziku koji im nije materinski. Drugi je cilj istražiti doprinos neposrednoga poučavanja međunarodne fonetske abecede razvoju svjesnosti o istim ili sličnim glasovima u različitim jezicima. Istraživanje je oblikovano kao proučavanje slučaja, a provedeno je s višejezičnim učenicima prvoga razreda osnovne škole koja je prva u Republici Hrvatskoj dobila dopusnicu za International Baccalaureate Primary Years Programme (IB PYP). Tijekom jedne školske godine upotrijebljeno je šest istraživačkih instrumenata: slušni testovi i verbalni protokoli, jednominutni test čitanja naglas i verbalni protokoli, test fonološke osjetljivosti, intervju s ispitanicima, intervju s roditeljima, školska dokumentacija. Tijekom godine s ispitanicima je provedena dodatna fonološka vježba za razvoj fonoloških sposobnosti. Trinaestero uključenih ispitanika međusobno se razlikuje po jezičnim osobitostima (materinskim jezicima, ovladanosti engleskim kao obrazovnim jezikom, obiteljskim jezicima, odnosu prema hrvatskome kao okolinskom jeziku), po broju država u kojima su do provedbe ovoga istraživanja živjeli te po predškolskim programima koje su pohađali. Prvi slušni testovi pokazali su da se, prilikom imenovanja početnoga glasa u engleskim riječima, misaoni procesi ispitanika razlikuju, što vodi k različitim odgovorima na postavljeno pitanje. Ispitanici koji su se opismenjavali na engleskome prije polaska u školu imenovali su slovo, za razliku od onih koji se prethodno nisu formalno opismenjavali, koji su imenovali glasove, uz manja odstupanja. Testovi brzine čitanja popraćeni verbalnim protokolima otkrivaju kvalitativne i kvantitativne promjene u strategijama čitanja riječi tijekom školske godine. Polazna strategija za čitanje na engleskome je globalno čitanje, a prema kraju školske godine većina ispitanika počinje se služiti glasovnom analizom i sintezom, ranije na razini sloga, a potom i na fonemskoj razini. Čitanje riječi na hrvatskome započinje od fonemske razine, a prelaskom na spajanje slogova brzina čitanja se povećava. Kod mnogih je ispitanika zabilježen je prijenos fonološkoga znanja s hrvatskoga na engleski. Fonološka osjetljivost ispitanika povećala se tijekom školske godine, a pod utjecajem izravnoga poučavanja prerasla je u fonološku osviještenost. Takva osviještenost prepoznata je u vi samostalnoj primjeni poučavanih strategija i posljedičnom povećanju brzine čitanja između dvaju mjerenja. Međunarodna fonetska abeceda (IPA) u ovom je istraživanju poslužila kao alat za osvještavanje i usporedbu glasova iz različitih jezičnih sustava. Usvojenost IPA-e ostvarena je na razini prepoznavanja, dok je na proizvodnoj razini usvojena djelomično. Ispitanici su jasno razlikovali znakove za zapisivanje glasova od znakova za zapisivanje slova ˗ grafema. Za zapisivanje ciljanih glasova u slušnim testovima rabili su isključivo grafeme. Grafemi za zapisivanje tih glasova bili su hrvatski kod ispitanika kojima je to dominantan jezik (materinski, obiteljski, okolinski), a engleski su grafemi bili u uporabi kod ispitanika kojima je engleski, kao obrazovni, dominantniji jezik. Iako broj ispitanika u ovome istraživanju nije dovoljan za uopćavanje rezultata, ovo istraživanje daje dubinski uvid u složenost jezičnih osobina svakoga ispitanika. Višejezični učenici prvoga razreda osnovne škole s različitim jezičnim biografijama mogu imati različite potrebe u tijeku ovladavanja čitanjem, što može utjecati na dinamiku i vrijeme potrebno za ovladavanje tom djelatnošću. Dovođenje fonološke osjetljivosti do razine osviještenosti postiže se izravnim poučavanjem i uz primjenu viševrsnih postupaka, pri čemu međujezični prijenos fonološkoga znanja ima značajan potencijal.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA