Pregled bibliografske jedinice broj: 1277616
Elementi usporedbe konvencionalnog načina paletiziranja naspram robotskog paletiziranja u proizvodnji krmnih smjesa
Elementi usporedbe konvencionalnog načina paletiziranja naspram robotskog paletiziranja u proizvodnji krmnih smjesa // Zbornik sažetaka 28. međunarodnog savjetovanja Krmiva 2023 / Zvonko, Antunović ; Zlatko, Janječić (ur.).
Zagreb: Krmiva, 2023. str. 118-119 (poster, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1277616 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Elementi usporedbe konvencionalnog načina
paletiziranja naspram robotskog paletiziranja u
proizvodnji krmnih smjesa
(Elements of comparison of conventional palletizing
versus robotic palletizing in the production of
compound feed)
Autori
Pliestić, Stjepan ; Filipović, Dubravko ; Galić, Ante ; Kovačev, Igor ; Čopec, Krešimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Zbornik sažetaka 28. međunarodnog savjetovanja Krmiva 2023
/ Zvonko, Antunović ; Zlatko, Janječić - Zagreb : Krmiva, 2023, 118-119
Skup
28. međunarodno savjetovanje KRMIVA 2023
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 31.05.2023. - 02.06.2023
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
krmne smjese, proizvodnja, pakiranje, paletizacija, automatizacija, robotika
(compound feed, manufacturing, packaging, palletization, automation, robotics)
Sažetak
Procesi transportnog pakiranja i paletizacije predstavljaju završni dio proizvodnje krmnih smjesa prije njihovog skladištenja ili otpremanja do potrošača ili tržišta. U manjim proizvodnim jedinicama ti procesi još uvijek uključuju ručno podizanje vreća s trakastog transportera i slaganje na palete, te završno omatanje plastičnom folijom za zaštitu prilikom transporta. Takvi poslovi često dovode do ozljeda i umora radnika, što može imati značajan utjecaj na učinkovitost i rentabilnost proizvodnje, pa se to područje regulira Pravilnikom o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu (NN 73/2021). Nedostatak kvalificirane radne snage i novi rigorozniji zakonski i podzakonski akti kojima se regulira rad s teretima s jedne, te porast primijenjene automatizacije u proizvodno- skladišno-transportnim sustavima s druge strane, upućuju na to da će čovjek-robot-okoliš postati uobičajen radni scenarij u mnogim aplikacijama. Uvođenjem robotizacije radnici se oslobađaju napornih i monotonih poslova i smanjuje se mogućnost ozljeda na radu, no glavni razlog za uvođenje robota smanjenje je troškova rada. Robotski sustavi su brži i pouzdaniji u radu, a njihov je učinak uvijek predvidljiv, što je ključno za planiranje proizvodnog procesa. U sadašnjoj proizvodnji krmnih smjesa u Hrvatskoj primjenjuju se tri sustava pakiranja i paletiranja: automatski - mehanički (tehnologija 3.0), poluautomatski i automatski (tehnologija 4.0) i robotski koji mogu biti izvedeni kao stabilni ili mobilni (tehnologija 5.0). S obzirom na način oblikovanja paletne jedinice, automatski sustavi su niske i visoke razine. Međusobno se uvelike razlikuju u načinu funkcioniranja, ali svi imaju svoje prednosti i nedostatke. Trenutačno automatski paletizatori visoke razine dominiraju cjelokupnim tržištem, ali će robotsko paletiranje biti daleko najbrže rastući segment u budućnosti. Ovim radom obrađuju se ključni elementi u usporedbi i odabiru sustava za pakiranje i paletiziranje u proizvodnji krmnih smjesa, kao što su: brzina i učinkovitost, potrebna površina i volumen prostora, složenost procesa, primijenjena tehnologija, izvedba (modularna), vrste ambalažnih oblika (vreće, kutije i sl.), način omatanja oblikovane palete, jednostavnost uporabe, fleksibilnost, energetska potrošnja, pouzdanost, upravljanje i nadzor, sigurnost, održavanje, cijena, analiza troškova i ekonomičnost proizvodnje. Za usporedbu spomenutih sustava pakiranja i paletiranja koristit će se metode analize, deskripcije, komparacije, klasifikacije, induktivne i deduktivne metode, kao i metoda kompilacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb
Profili:
Krešimir Čopec
(autor)
Igor Kovačev
(autor)
Ante Galić
(autor)
Stjepan Pliestić
(autor)
Dubravko Filipović
(autor)