Pregled bibliografske jedinice broj: 1277445
Analiza prvog gudačkog kvarteta i Triptihona Josipa Kaplana
Analiza prvog gudačkog kvarteta i Triptihona Josipa Kaplana // Josip Kaplan (1910. – 1996.). Zbornik radova sa Znanstvenog skupa u povodu 100. obljetnice rođenja Josipa Kaplana / Grgurić, Diana ; Marić, Mirna (ur.).
Viškovo: Ustanova „Ivan Matetić Ronjgov”, 2012. str. 157-205 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1277445 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Analiza prvog gudačkog kvarteta i Triptihona Josipa
Kaplana
(Prvi gudački kvartet [First String Quartet] and
Triptihon by Josip Kaplan – An Analysis)
Autori
Balić, Vito
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Josip Kaplan (1910. – 1996.). Zbornik radova sa Znanstvenog skupa u povodu 100. obljetnice rođenja Josipa Kaplana
/ Grgurić, Diana ; Marić, Mirna - Viškovo : Ustanova „Ivan Matetić Ronjgov”, 2012, 157-205
ISBN
978-953-7007-29-4
Skup
Josip Kaplan (1910. – 1996.). Znanstveni skup u povodu 100. obljetnice rođenja Josipa Kaplana.
Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 23.10.2010
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Josip Kaplan ; Claude Debussy ; I. gudački kvartet ; Triptihon ; sonatni oblik ; forma ; ljestvice ; tonalitetni plan ; suvremeni glazbeni jezik
(Josip Kaplan ; Claude Debussy ; First String Quartet ; Triptihon ; sonata form ; form ; scales ; tonality ; contemporary music language)
Sažetak
Instrumentalni prvijenac Josipa Kaplana, Prvi gudački kvartet (1948.), nastao je pod utjecajem Debussyeva Gudačkog kvarteta. Slijeđenje predloška (skoro poput studentskih imitiranja modela) nije rezultiralo oponašanjem forme, već primjenom različitih sustava i uočavanjem važnosti sloga i fakture u gradnji oblika. I Kvartet i Triptihon, simfonijske impresije na skulpture Ivana Meštrovića (1970.), ciklusi su od po tri stavka u rasporedu sonatni oblik –trodijelni oblik – rondo, a povezani su cikličkim motivima i dijastematskim osnovama. U sva tri stavka Kvarteta jasan tonalitetni plan tvori okosnicu oblika. On je proizašao iz promišljanja dursko-molskog tonaliteta u sonatnom obliku 19. stoljeća. Tu utemeljujuću ulogu tonaliteta, kao i principe sonatne gradnje, Kaplan prenosi i na druge oblike u ciklusu. ‚Širenje’ tonalitetnih granica događa se unutar pojedinačnih elemenata forme na razini harmonije i to prvenstveno povezivanjem različitih ljestvica na istom finalisu ili tonici. To omogućava izbor između dviju varijanti istog stupnja u tonalitetu što je dovelo do postupnog uvođenja sastavljenih ljestvica. U Triptihonu se javlja oktatonska ljestvica kao samostalni i konstitutivni sustav. Ona se koristi u povezivanju i naslojavanju s drugim sustavima i kao skup tonova iz kojega se može dati prevaga nekoj ljestvici ili sustavu. U Kvartetu se još uvijek očituje ideja tonalitetno zaokruženog djela, za razliku od Triptihona u kojemu je napuštena. Značajniji Debussyev utjecaj na Kaplana očituje se u kompleksnom slogu i fakturi, štoje u Kvartetu vidljivo na razini imitacije, a u Triptihonu se još dodatno ističe razlučivanjem pomoću instrumentacije. Faktura često prelijeva sustavnost u različitim nijansama dovodeći je u blizinu različitih drugih sustava. Nastojeći „pomiriti tradicionalnuformu i suvremeni muzički jezik”, Kaplan je prenosio na nove sustave regulirajuću ulogu tonaliteta u gradnji oblika kao i ideju tonalitetno zaokruženog djela na uporabu jednog konstitutivnog sustava.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Glazbena umjetnost
Napomena
Priloženi PDF dokument sadrži „Zaključak” koji nije
otisnut u završnom prijelomu zbornika!
