Pregled bibliografske jedinice broj: 1277287
Evaluacija programa „Rastimo zajedno Plus“: podrška roditeljima djece s teškoćama u razvoju
Evaluacija programa „Rastimo zajedno Plus“: podrška roditeljima djece s teškoćama u razvoju // Psihologija u promociji cjeloživotnog razvoja, otključavanju potencijala i jačanju otpornosti pojedinca i zajednice - Knjiga sažetaka / Kuterovac Jagodić, Gordana, Ambrosi-Randić, Neala, Nakić Radoš, Sandra, Smojver-Ažić, Sanja (ur.).
Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo, 2022. str. 100-100 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1277287 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Evaluacija programa „Rastimo zajedno Plus“: podrška
roditeljima djece s teškoćama u razvoju
(Evaluation of the "Growing Together Plus" program:
support for parents of children with developmental
disabilities)
Autori
Tokić Milaković, Ana ; Pećnik, Ninoslava
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Psihologija u promociji cjeloživotnog razvoja, otključavanju potencijala i jačanju otpornosti pojedinca i zajednice - Knjiga sažetaka
/ Kuterovac Jagodić, Gordana, Ambrosi-Randić, Neala, Nakić Radoš, Sandra, Smojver-Ažić, Sanja - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo, 2022, 100-100
ISBN
978-953-49429-3-2
Skup
29. Godišnja konferencija hrvatskih psihologa. Simpozij: Programi podrške roditeljstvu „Rastimo zajedno“ i njihova djelotvornost.
Mjesto i datum
Tuheljske Toplice, Hrvatska, 09.11.2022. - 12.11.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Rastimo zajedno Plus, program podrške roditeljstvu, roditelji djece s teškoćama u razvoju, evaluacija programa
(Growing Up Together Plus, parenting support program, parents of children with developmental disabilities, program evaluation)
Sažetak
Jedan od ključnih elemenata provedbe brižno osmišljenog programa podrške roditeljstvu je prikupljanje podataka o ostvarenju njegovih ciljeva, odnosno ispitivanje njegove djelotvornosti. „Rastimo zajedno Plus” (Pećnik, Starc, Ljubešić, Jeić, Pribela-Hodap i Grubić, 2014) adaptacija je univerzalnog programa podrške roditeljstvu „Rastimo zajedno” za roditelje djece predškolske dobi (Pećnik & Starc, 2010.) prilagođena potrebama roditelja s djetetom s teškoćama u razvoju. Program se sastoji od 11 tjednih, dvosatnih, strukturiranih radionica (podržanih priručnikom, PowerPoint prezentacijama, kratkim filmovima i pisanim materijalima za roditelje), osmišljenih za grupe od 8-12 roditelja i vođenih od strane dva posebno educirana stručnjaka. U izlaganju će se prikazati rezultati evaluacijskog istraživanja kojemu je cilj bio dvojak: 1) utvrditi opseg i smjer promjena u roditeljskom iskustvu i načinima interakcije s djetetom nakon pohađanja Rastimo zajedno Plus programa, te 2) ispitati jesu li eventualne promjene moderirane vrstom djetetovih teškoća u razvoju. Neposredno prije i po završetku ciklusa radionica prikupljene su samoprocjene 360 roditelja (84% majke) na sljedećim mjernim instrumentima: Indeks roditeljskog morala (Trute i Hiebert-Murphy, 2005.), Stres uslijed osjećaja roditeljske nekompetentnosti (Profaca i Arambašić, 2004.), Upitnik potreba obitelji (Bailey & Simeonson, 1988.) i Upitnik interakcija roditelja s djetetom (Pećnik i Starc, 2010.). Roditelji su prema vrsti teškoće djeteta podijeljeni u pet skupina: motoričke teškoće, oštećenje sluha ili vida (11%), intelektualne teškoće (13.7%), poremećaj iz spektra autizma (PSA ; 40%), poremećaj govora i jezika (21.6%), i višestruke teškoće (13.7%). Rezultati provedenih analiza varijance su pokazali da je glavni efekt intervencije bio značajan za većinu mjerenih varijabli, sugerirajući poboljšanje roditeljskog morala, smanjivanje stresa zbog osjećaja nekompetentnosti, smanjenje učestalosti negativnih interakcija s djetetom te smanjenje potreba obitelji za potporom, nakon sudjelovanja u programu „Rastimo zajedno Plus”. Nijedna od interakcija između intervencije i vrste teškoće djeteta nije bila statistički značajna, što znači da je došlo do podjednake promjene u različitim grupama roditelja. Međutim, glavni efekt vrste teškoće djeteta bio je dosljedno značajan u većini provedenih analiza. Post-hoc analizom utvrđeno je da roditelji djece s PSA imaju nešto niži roditeljski moral, doživljavaju više stresa povezanog s osjećajem nekompetentnosti i iskazuju veću potrebu za podrškom (i prije i poslije intervencije) u odnosu na ostale skupine roditelja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Pravni fakultet, Zagreb