Pregled bibliografske jedinice broj: 1277177
Književni kontinenti i Mediteran: od Dareijeva natpisa do Gundulićeva "Osmana"
Književni kontinenti i Mediteran: od Dareijeva natpisa do Gundulićeva "Osmana" // Medhótá śrávaḥ II. Misao i slovo. Zbornik u čast Mislava Ježića povodom sedamdesetoga rođendana / Matasović, Ranko ; Andrijanić, Ivan ; Grčević, Mario ; Marotti, Bojan (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2023. str. 373-384
CROSBI ID: 1277177 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Književni kontinenti i Mediteran: od Dareijeva
natpisa do Gundulićeva "Osmana"
(Literary continents and Mediterranean: from Dareia's
inscription to "Osman" by Ivan Gundulić)
Autori
Pavlović, Cvijeta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Medhótá śrávaḥ II. Misao i slovo. Zbornik u čast Mislava Ježića povodom sedamdesetoga rođendana
Urednik/ci
Matasović, Ranko ; Andrijanić, Ivan ; Grčević, Mario ; Marotti, Bojan
Izdavač
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Grad
Zagreb
Godina
2023
Raspon stranica
373-384
ISBN
978-953-347-471-7
Ključne riječi
Mislav Ježić, Derei, Herodot, Ivan Gundulić, komparativna književnost, Mediteran, Srednja Europa
(Mislav Ježić, Dareia, Herodot, Ivan Gundulić, comparative literature, Mediterranean, Mittleeuropa)
Sažetak
U središtu analize su eseji "Slabo poznata europska kultura. Hrvatska kakvu treba otkriti" i "Svijet u zrcalu Mediterana", te uz njih kronološki strukturirani povijesno-informativni tekstovi nastali u razdoblju od 1990-ih do 2020. g. Oni su doprinos razumijevanju hrvatske književnosti u europskom i svjetskom kontekstu kroz usložnjenu usmjerenost na dva kulturno- politička kruga, na Sredozemlje i na Srednju Europu kao dva segmenta cjeline, Europe kao kontinenta i Europe kao sjeverne stijenke maritimnoga areala. Komparativnim čitanjem znakova visoke kulture (Dareijev natpis, Herodot, Gundulićev ep Osman), osvjetljuju se odnosi povijesti i književnosti prema parametrima suvremene humanistike: pojmovi «središte», «jedinstvenost», «graničnost», «utjecaj», «zračenje», «moć» i dr., kroz prizmu u svjetskim razmjerima nevelike Europe, pomažu u interdisciplinarnom strukturiranju «graničnosti» položaja hrvatske kulture, a suvremena kulturno- politička zbivanja potvrđuju da su obje okosnice promišljanja, Mediteran i Srednja Europa, aktivni i «moderni». Nasljedujući definiciju osobitosti rasprostiranja hrvatske kulture (R. Katičić), akademik Ježić uspostavlja esejistički diskurs koji uz znanstvenu posjeduje i književno strukturiranu misao. Na taj se način hrvatsko mediteranstvo i srednjoeuropstvo tumači kroz književnost unutar povijesti ne samo znanstvenim nego i književnim stilom. Prostor je određen kao književna kategorija protumačena filološkim modelima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
