Pregled bibliografske jedinice broj: 1276510
TRANSFORMACIJE I KONTINUITETI U URBANISTIČKOJ STRUKTURI KASNOANTIČKE SALONE (OD 3. DO 7. STOLJEĆA)
TRANSFORMACIJE I KONTINUITETI U URBANISTIČKOJ STRUKTURI KASNOANTIČKE SALONE (OD 3. DO 7. STOLJEĆA) // SALONA OD 119. GODINE PRIJE KRISTA DO KASNE ANTIKE Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Splitu 23. i 24. rujna 2019. Uredili Nenad Cambi i Ivan Matijević
Split, Hrvatska, 2019. str. 571-600 (predavanje, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1276510 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
TRANSFORMACIJE I KONTINUITETI U URBANISTIČKOJ
STRUKTURI KASNOANTIČKE SALONE
(OD 3. DO 7. STOLJEĆA)
(TRANSFORMATIONS AND CONTINUITIES IN THE URBANISTIC
STRUCTURE OF LATE ANTIQUE SALONA
(FROM THE 3RD TO THE 7TH CENTURY))
Autori
Jović Gazić, Vedrana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
SALONA OD 119. GODINE PRIJE KRISTA DO KASNE ANTIKE Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Splitu 23. i 24. rujna 2019. Uredili Nenad Cambi i Ivan Matijević
/ - , 2019, 571-600
Skup
SALONA OD 119. GODINE PRIJE KRISTA DO KASNE ANTIKE
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 23.09.2019. - 24.09.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
Salona ; urbanizam ; transformacije ; kasna antika ; 3. – 7. stoljeće
(Salona ; urbanism transformations ; Late Antiquity ; 3rd to 7th century)
Sažetak
Prostor Salone važan je za proučavanje procesa transformacije klasičnog antičkog u kasnoantički grad prvenstveno zbog činjenice da su materijalni tragovi gotovo sedam stoljeća duge urbanističke tradicije velikim dijelom ostali zapečaćeni u prostoru i vremenu (lišeni srednjovjekovnih i kasnijih urbanističkih nadgradnji). U ovom prilogu pozornost je usmjerena prema građevinskim intervencijama u prostoru kasnoantičkoga grada koje odražavaju specifične trenutke društveno- političkih mijena u Carstvu i Provinciji, a gotovo uvijek su u posebnom odnosu prema urbanističkom nasljeđu iz najranijih faza prostorne organizacije. Prve izraženije intervencije koje se drže klasične matrice, ali donose velike sadržajne novine, odgovaraju razdoblju tetrarhije. Na samom izmaku 3. stoljeća Dioklecijan je pokrenuo obnovu nekih javnih površina, poput ranocarskog foruma, ali i izgradnju posve nove forumske cjeline u istočnom dijelu grada, zamišljajući taj prostor kao centralno mjesto carskoga kulta. Sljedeća faza dotad najsnažnijeg zadiranja u prostor i stukturu klasičnoga grada, odnosi se na ranokršćansku reurbanizaciju koja se od tihe interpolacije kultnih objekata unutar postojećih građevina, na prijelazu iz 3. u 4. stoljeće, vrlo brzo uzdigla do razine slobodne izgradnje ranokršćanskih bazilika unutar zidinama opasanog prostora. Veliki napori bili su ulagani i u sigurnost obrambenog sustava, posebno u 5. i 6. stoljeću, što je u praksi podrazumijevalo gotovo kontinuirano ojačavanje zidina i obranu najranjivijih točaka sustava, odnosno gradskih vrata. Tim zahvatima ujedno završava aktivan urbanistički razvoj Salone. Slijedi razdoblje stagnacije, uza sve izraženije znakove opadanja urbaniteta. Kulminaciju tog procesa obilježio je povijesni »bijeg« nosioca (crkvenih) vlasti s početka 7. stoljeća u sigurnije okruženje zidina Dioklecijanove palače, čime je Salona i pravno izgubila urbani status.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Arheologija
