Naslov
Komunikacijski učinak umjetnosti: analogija i naracija
(The communicative effect of art: analogy and narrative)

Autori
Nardini, Marianna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Akademija likovnih umjetnosti

Mjesto
Zagreb

Datum
22.09

Godina
2021

Stranica
91

Mentor
Vuk, Sonja

Ključne riječi
analogija, identitet, introspekcija, naracija, nelinearno mišljenje, umjetničko obrazovanje
(analogy, identity, introspection, narration, non-linear thinking, artistic education)

Sažetak
Ovaj diplomski rad bavio se poticanjem kreativnosti i samoupravljanja kod učenika te nelinearnog razmišljanja tijekom nastavnog procesa likovne kulture i drugih predmeta koji se bave osobnim izražavanjem učenika. Pomoću primjene metoda naracije i analogije u neposrednoj nastavi, istraživalo se kako se razlikuju i koliko su slični kraj osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, s naglaskom na nade i snove samih učenika. Svrha istraživanja proizašla je iz uočenog problema u dosadašnjoj nastavi, a to je nedostatak poveznica između osobnog svijeta učenika (emotivni svijet, svijet imaginacije te različite vrste znanja) i njihovog obrazovanja. Taj se problem odražava u raznim aspektima konstrukcije našeg društva u kojemu se očekuje cjeloviti rast, ali poučava se suprotno. Marginaliziraju se emocije i ne potiče se osjećaj pripadnosti zajednici te suosjećanje. Školska zajednica ne pruža dovoljno motivacijskih poticaja za same učenike. Oni nisu dovoljno emotivno povezani s nastavnim sadržajem, a time i sa samom svrhom obrazovnog procesa pa im je potrebno omogućiti osobnu poveznicu s vizijom budućnosti. Stoga je cilj ovog diplomskog istraživanja bio pronalaženje vlastite niše, odnosno sigurne zone, pomoću analogije vlastitoga bića s nekom pojavom iz svijeta, promišljanje o istom stvarajući vlastiti narativ te osvještavanje osobne emotivne povezanosti s određenom pojavom u svrhu boljeg razumijevanja i zdravijeg pristupa vlastitom identitetu. To je postignuto prepoznavanjem vlastitog načina izražavanja, percepcije stvarnosti, prihvaćanja i razumijevanja tuđeg kao nošenja s izazovima suvremenog društva te jasnije vizije vlastite budućnosti. Istražene su sličnosti i razlike kraja osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, s naglaskom na očekivanja samih učenika. Istraživanje je provedeno komparativno između osmog razreda osnovne škole i četvrtog razreda srednje škole te akcijskim istraživanjem u tri koraka. Rezultatima istraživanja odgovoreno je na sljedeća istraživačka pitanja: 1) Kako je primjenom analogije moguće potaknuti kreativnost, izražavanje i samoostvarenje učenika? 2) Kako primjena analogije i naracije potiče introspekciju? 3) Kako primjena analogije i naracije potiče aktivni pristup prema budućem životu? Pretpostavilo se da će učenici steći generičke kompetencije samoupravljanja i postizanja vlastite cjelovitosti osobnosti u skladu s inherentnom ravnotežom pojedinca i društva. Rezultati istraživanja potvrdili su pretpostavke te ukazali na to da je češćom upotrebom naracije i analogije kao metodama za poticanje kreativnosti moguće potaknuti učenike na kvalitetnu nelinearnu introspekciju, odnosno na kreativno, nelinearno istraživanje identiteta i svijeta, za što je trenutačno u obrazovnom sustavu ostavljeno jako malo prostora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija, Znanost o umjetnosti, Likovne umjetnosti, Interdisciplinarno umjetničko polje, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA