Naslov
OPTIMIZACIJA METODA ZA ODREĐIVANJE TEŠKIH METALA U UZORCIMA ZAČINA PLAMENOM ATOMSKOM APSORPCIJSKOM SPEKTROSKOPIJOM – KEMOMETRIJSKI PRISTUP
(METHOD OPTIMISATION FOR DETERMINING HEAVY METALS IN SAMPLES OF SPICES BY FLAME ATOMIC ABSORPTION SPECTROSCOPY)

Autori
Ljubičić, Grgo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Mjesto
Zagrebb

Datum
13.04

Godina
2022

Stranica
51

Mentor
Jablan, Jasna

Ključne riječi
Teški metali, atomska apsorpcijska spektroskopija, začini, optimizacija metode
(Heavy metals, atomic absorption spectroscopy, spices, method optimization)

Sažetak
Teški metali predstavljaju značajnu sirovinu za brojne industrijske grane, neki od njih su neophodni za žive organizme, za produktivnost poljoprivrede, dok su neki od njih zagađivači životne sredine. Cilj ovog rada bio je provesti validaciju metode za kvantitativnu analizu teških metala iz uzoraka začina pomoću plamene atomske apsorpcijske spektroskopije. U tu svrhu ispitani su validacijski parametri kao što su linearnost, ponovljivost, LOD, LOQ te je optimiziranom metodom provedena kvantitativna analiza teških metala u uzorcima origana i peršina. Provedeno ispitivanje pokazalo je da u ispitivanom području metoda ima prihvatljivu linearnost, (Zn)𝑅2 = 0, 9994, (Cu)𝑅2 = 0, 9994, (Mn)𝑅2 = 0, 9939, (Fe)𝑅2 = 0, 9996. Ponovljivost metode izražena kao relativna standardna devijacija (RSD) bila je u rasponu od 0, 86 % do 1, 72% za Fe, od 0, 41% do 1, 21% za Mn, od 1, 15% do 10, 44% za Cu i od 1, 88% do 4, 43% za Zn, što ukazuje na prihvatljivu ponovljivost. Dobiveni analitički prinos bio je u rasponu od 92, 4% do 109.2% što ukazuje ne zadovoljavajuću točnost metode. Najniža granica dokazivana (LOD) iznosila je 0, 0619 𝑚𝑔/𝐿 za Cu, dok je najviša LOD iznosila 2, 2484 𝑚𝑔/𝐿 za Mn. Najniža granica određivanja (LOQ) iznosila je 0, 1878 𝑚𝑔/𝐿 za Cu, dok je najviša LOQ iznosila = 6, 8134 𝑚𝑔/𝐿 za Mn. Iz navedenih podataka može se zaključiti da validirana metoda ima zadovoljavajuću selektivnost i osjetljivost. Nakon optimizacije metode, izmjerene su koncentracije teških metala u uzorcima. PCA i klasterska analiza pokazale su moguću korelaciju između ispitivanih elemenata i istaknuti su potencijalni izvori metala u ispitivanom materijalu. Ovo istraživanje pokazalo je da se različiti začini mogu grupirati prema sadržaju elemenata u njima što može biti od velike koristi pri analizi kontrole kvalitete.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija, Farmacija

POVEZANOST RADA