Pregled bibliografske jedinice broj: 1276029
Terapijske mogućnosti liječenja gihta
Terapijske mogućnosti liječenja gihta, 2017., diplomski rad, diplomski, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1276029 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Terapijske mogućnosti liječenja gihta
(Therapeutic options for gout treatment)
Autori
Gabrić, Josipa
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
09.06
Godina
2017
Stranica
65
Mentor
Turčić, Petra
Ključne riječi
giht ; hiperuricemija ; nove terapijske mogućnosti
(gout ; hyperuricemia ; new therapeutic options)
Sažetak
Giht je jedna od najčešćih reumatskih bolesti i njegova incidencija i prevalencija su u stalnom porastu. Iako je pozadina ove bolesti već odavno poznata, često se kasno dijagnosticira i nepravilno liječi što dovodi do smanjene kvalitete života i radne produktivnosti oboljelih te većih troškova zdravstvenog sustava. Giht nastaje kao posljedica odlaganja kristala mokraćne kiseline u zglobove i okolna tkiva što uzrokuje upalu i u konačnici strukturno oštećenje zglobova. Glavni rizični čimbenik za nastanak gihta je povećana razina mokraćne kiseline u serumu (hiperuricemija). Hiperuricemija može nastati zbog povećane sinteze ili smanjenog izlučivanja mokraćne kiseline koja je završni produkt metabolizma purina. Razlikujemo četiri klinička stadija gihta, a to su asimptomatska hiperuricemija, akutni napad gihta, asimptomatski period između dva napada te kronični giht s prisutnim tofima. Glavni ciljevi liječenja su ukloniti simptome akutnog napada, smanjiti rizik nastanka novih napada i sniziti razinu mokraćne kiseline u serumu. Lijekovi koji se najčešće koriste za smirivanje simptoma akutnog napada su nesteroidni protuupalni lijekovi, kolhicin i kortikosteroidi. Pacijenti koji imaju ponavljajuće akutne napade, bubrežne kamence ili tofe moraju uzimati kroničnu terapiju lijekovima koji snižavaju razinu mokraćne kiseline u serumu, a to su inhibitori ksantin oksidaze (alopurinol i febuksostat), urikozurici (probenecid, benzbromaron, sulfinpirazon) te rekombinantne urikaze (peglotikaza). Odnedavno su na tržištu dostupni i novi lijekovi kao što su IL-1β inhibitori za terapiju akutnog napada te lesinurad i topiroksostat za kroničnu terapiju gihta. Osim toga, u tijeku su brojna istraživanja za razvoj novih lijekova.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Farmacija