Naslov
Koncept identiteta u lingvistici i u srodnim disciplinama: teorijska razmatranja
(The concept of identity in linguistics and related disciplines: theoretical explorations)

Autori
Končurat, Natali

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za lingvistiku

Mjesto
Zadar

Datum
10.09

Godina
2021

Stranica
80

Mentor
Marijana Kresić Vukosav

Ključne riječi
identitet ; jezik ; sociologija ; psihologija ; filozofija ; analiza diskursa ; ovladavanje inim jezikom ; sociolingvistika
(identity ; language ; sociology ; psychology ; philosophy ; discouse analysis ; second language acquisition ; sociolinguistics)

Sažetak
Ovaj diplomski rad imao je zadatak iz teorijske perspektive proučiti način sagledavanja koncepta identiteta u lingvistici te njoj srodnim disciplinama. Preciznije rečeno, koncept identiteta sagledao se iz perspektive sociologije, psihologije, filozofije, sociolingvistike, analize diskursa te iz područja ovladavanja inim jezikom. Orijentirajući se na dostupnu domaću i stranu literaturu, kao i na mnogo provedenih istraživanja vezanih uz tematiku, nastojalo se prikazati kako se koncept identiteta proučava u prethodno navedenim disciplinama koje su izabrane s namjerom da se istraži osobni, društveni, diskurzivni i identitet u kontekstu usvajanja drugog jezika. Ovdje bismo istaknuli kako je broj pristupa i modela u proučavanju identiteta znatno veći, no ovim radom prikazali su se zanimljivi, a u isto vrijeme i reprezentativni načini proučavanja ove višedimenzionalne kategorije. Jasno je da se pojedinac s određenim aspektima identiteta (tjelesnim, duhovnim, mentalnim itd.) rađa te da je segment ili obilježje koje je usko povezano s identitetom osobe jezik. Jezik je sastavnica identiteta osobe koja omogućuje identifikaciju pojedinca s obzirom na društveni status, etnicitet, nacionalnost, spol i itd. S obzirom na to da je glavni cilj ovog rada bio utvrditi odnos između jezika i identiteta, sa sociolingvističkog gledišta, koristeći dva Labovljeva istraživanja (1963, 1966) utvrdili smo da pojedinac uporabom određenog jezičnog varijeteta zapravo odašilje informacije o svojoj društvenoj pripadnosti te na takav način ističe svoj (društveni) identitet. Eckertova (2000) je uočila da demografske kategorije poput dobi, spola etniciteta i društvene klase nisu dovoljne da objasne odnos između jezika i identiteta. Drugim riječima, svojim je etnografskim istraživanjem u Detroitu istaknula važnost definiranja grupa u smislu društvene prakse u kojima pojedinci sudjeluju. Osim toga, novija sociolingvistička istraživanja proučavaju proces prilagodbe migranta novoj društvno-kulturnoj sredini, štoviše kako kontakt između dvaju kultura (migranta i domaćina) utječe na razvoj jezika te na društveno-kulturni identitet migranta. Budući da je identitet i diskurzivna pojava, u radu isti se proučio sa stajališta analize diskursa. Primjerima je utvrđeno da je identitet aspekt koji se očituje u komunikaciji s drugima te da način na koji komuniciramo utječe na konstrukciju, odnosno rekonstrukciju identiteta. Posljednja disciplina unutar koje je istražen koncept identiteta je područje ovladavanja inim jezikom. Identiteti višejezičnih govornika posebno su zanimljivi za istraživače jer pružaju uvid na koji način govornik percipira sebe u odnosu na drugi jezik kojemu je (iz njemu bilo kakvih razloga) podvrgnut. Slijedom svega navedenog u radu, ustanovili smo da je koncept identiteta prikladan i zanimljiv za istraživanje u jezikoslovnim disciplinama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA