Pregled bibliografske jedinice broj: 1275690
Ante Starčević i hrvatsko državno pravo u ideološkom sustavu don Mihovila Pavlinovića
Ante Starčević i hrvatsko državno pravo u ideološkom sustavu don Mihovila Pavlinovića // Ante Starčević: lik - djelo - historiografija: program rada / sažeci izlaganja / Šimetin Šegvić, Filip ; Šimetin Šegvić, Nikolina ; Trutanić, Jure (ur.).
Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2023. str. 44-45 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1275690 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ante Starčević i hrvatsko državno pravo u ideološkom
sustavu don Mihovila Pavlinovića
Autori
Trutanić, Jure
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Ante Starčević: lik - djelo - historiografija: program rada / sažeci izlaganja
/ Šimetin Šegvić, Filip ; Šimetin Šegvić, Nikolina ; Trutanić, Jure - Zagreb : Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2023, 44-45
Skup
Znanstvena manifestacija i skup s međunarodnim sudjelovanjem "Ante Starčević: lik - djelo - historiografija"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 25.05.2023. - 26.05.2023
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Ante Starčević, hrvatsko državno pravo, Mihovil Pavlinović
Sažetak
Istaknuti političar i ideolog dalmatinskoga narodnjaštva don Mihovil Pavlinović već je u razdoblju 1868.-1870. iskazivao uključivost prema idejama Ante Starčevića i Eugena Kvaternika, o čemu svjedoče njegovi spisi i korespondencija. Unatoč veoma značajnim neslaganjima s pravaškom ideologijom, napose Starčevićevim nastupom i političkom metodom, Pavlinović je u svoj ideološki sustav unosio značajne elemente te ideologije. Pavlinovićeva evolucija primjetna je u postupnom premještanju težišta s jugoslavenski obojenoga prirodnoga prava na hrvatsko državno pravo, koje je u njegovoj dotadašnjoj, ranoj, fazi bilo prisutno ponajprije kao legalno sredstvo u službi sjedinjenja Dalmacije s prekovelebitskom Hrvatskom. Ta je promjena bila uvjetovana vanjskopolitičkim okolnostima i temeljitom unutrašnjom reorganizacijom Habsburške Monarhije, ali i njegovim kritičkim promatranjem razvoja hrvatsko-srpskih odnosa u Dalmaciji. Njome je Pavlinović uspio dinamizirati nacionalno- integracijski proces u pokrajini, uvesti ga u novu fazu i hrvatsku naciju unutarslavenskom diferencijacijom jasnije odrediti prema srpskim državno-nacionalnim težnjama. Pritom se Pavlinović nikada nije u potpunosti odrekao jugoslavenskih nadogradnji niti stranačkoga pripadništva Narodnoj stranci. Ipak ga se u literaturi naziva „pravašem prije Prodana“ i sličnim atributima, a pojedini njegovi suvremenici otišli su i korak dalje, pa Sava Bjelanović, prvo pero Srpskoga lista, prenosi usporedbu o Pavlinoviću kao „Starčeviću u blažijoj formi“. S druge strane, Ante Starčević spomenuo je Pavlinovića nakon smrti kao „dalmatinskoga Slavoserba“ koji je pisao protiv pravaša, istovremeno se pozivajući na Stranku prava. Osim što proizlaze iz različitih perspektiva njihovih autora, takve ocjene rezultat su specifičnoga Pavlinovićeva djelovanja koje prelazi okvire vlastite stranke, ali ipak ostaje uz nju čvrsto privezano, uz nastojanje da narodnjaci usvoje dio pravaškoga programa i provedu ga na polju praktične politike. Na temelju komparativne analize Pavlinovićevih programatskih govora u Jelsi (1868.) i Imotskom (1870.) te programatskih tekstova Niešto lieka mlogim ranam (1862.), Hrvatska misao (1869.), Hrvatski razgovori (1877.) i Hrvatski razmišljaji (1884.), iz kojih se iščitava njegova postupna evolucija, ispitat će se mjesto osobe Ante Starčevića i hrvatskoga državnog prava u ideološkom sustavu Mihovila Pavlinovića. Rezultati će se usporediti sa zaključcima opširne dosadašnje historiografske produkcije o tematiziranom aspektu Pavlinovićeve ideologije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
