Naslov
Povijesna pozadina Trojanskog rata
(Historical background of the Trojan War)

Autori
Kursan, Dino

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za povijest

Mjesto
Zadar

Datum
18.10

Godina
2019

Stranica
25

Mentor
Kurilić, Anamarija

Ključne riječi
Antička povijest ; brončano doba egejskog prostora ; Trojanski rat ; Troja ; Homer ; Mikenska kultura
(Ancient history ; Aegean Bronze Age ; Trojan War ; Troy ; Homer ; Mycenean culture)

Sažetak
Prvo i najvažnije pitanje koje se postavlja pri otkrivanju povijesne pozadine Trojanskog rata je postojanje same Troje i Trojanskog rata. Njemački milijarder Heinrich Schliemann je u drugoj polovici 19. st. na brdu Hisarlik u sjeverozapadnoj Turskoj iskopao grad za koji se danas vjeruje da je drevna Troja. Još u antici se vjerovalo da je na ovom mjestu lokacija Troje, a uz to, postoje i brojne sličnosti između homerske Troje i geografske realnosti Hisarlika. Grčki su pisci rat, za koji su smatrali da je njihova najveća vojna ekspedicija u povijesti, smještali u 13. i 12. stoljeće prije Krista, a moderna su arheološka iskapanja potvrdila da je Troja u tom periodu (kasnog brončanog doba) bila uništena ratom. Unatoč diskontinuitetu koji se u Ilijadi javlja zbog protoka vremena između samog događaja i nastanka djela, Homer opisuje oružja, oklope, predmete i običaje iz kasnog brončanog doba. Na prostoru današnje Grčke se u brončanom dobu razvila Mikenska kultura, čiji su tragovi pronađeni i u Troji. Najvažniji gradovi Mikenske kulture su Mikena, Tirint, Orhomen, Pil, Korint, Sparta. Najvažniji centri Mikenske kulture su krajem brončanog doba, nedugo nakon uništenja Troje, uništeni i mnogi od njih su nakon toga nenaseljeni, dok su se na mjestima nekih od njih razvili istoimeni klasični grčki polisi. Hititski i egipatski pisani izvori potvrđuju da su se stanovnici današnje Grčke u kasnom brončanom dobu nazivali Ahejcima i Danajcima, a preko grčkih izvora, odnosno tekstova napisanih linear b pismom, potvrđena je njihova vojna aktivnost na području Male Azije. Preko tih izvora se saznaje da se običaji i kultura homerskog društva podudaraju sa onima stvarnih Ahejaca i Danajaca. Troja je u kasnom brončanom dobu bila moćan grad, opasan jakim zidinama te se svrstava među najveće gradove tog perioda. Između slojeva Troja VI i VIIa postoji kulturni kontinuitet, a obje su uništene ratom i se još uvijek ne zna koji od ta dva sloja je bio poprište najpoznatijeg antičkog rata. Trojanski rat predstavlja kraj jednog doba, brončanog doba, herojskog, mitskog doba, nakon kojeg će se formirati klasični Grci.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Arheologija

POVEZANOST RADA