Naslov
Političke institucije u klasičnom grčkom polisu
(Political institutions in the classical Greek polis)

Autori
Huđek, Nikola

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za povijest

Mjesto
Zadar

Datum
29.10

Godina
2014

Stranica
62

Mentor
Kurilić, Anamarija

Ključne riječi
Antička povijest ; društvena povijest ; političke institucije ; klasična Grčka ; polis
(Ancient history ; Social history ; Political institutions ; Classical Greece ; Polis)

Sažetak
Ovaj rad prikazuje i opisuje političke institucije grčkih polisa od samih začetaka sve do klasičnog razdoblja grčke povijesti. Najprije su prikazane najvažnije karakteristike grčkih polisa u mračnom ili Homerovom razdoblju, odnosno u doba kraljeva. Nakon toga diljem Grčke je, uglavnom krajem 8. i početkom 7. st. pr. Kr., uslijedilo doba aristokracije, kada su se formirale i s vremenom ustalile razne političke institucije, upravo kao organi vladajućih aristokratskih rodova i obitelji. Sukladno tome, u određenim je polisima došlo do razvitka oligarhijskog tipa vladavine, kao što je bila Sparta, dok je u ponekima, zbog socijalne diferencijacije te razvitka pomorstva, trgovine, obrta i novčane privrede, došlo do realizacije plutokracije ili timokracije, kao što se dogodilo u Ateni. Pored tih dvaju dominantnih oblika vladavine, u mnogim se polisima susrećemo i s tiranidom, koja je najčešće bila kratkog vijeka. Naravno, kao posljednji i za klasično razdoblje karakterističan oblik vladavine javlja se demokracija, koja se u svojem najrazvijenijem obliku ustalila upravo u Ateni. Zanimljivo je kako su u svakom od tih oblika vladavine postojale veoma slične političke institucije, no njihove su se karakteristike, funkcije i nadležnosti, kao i način biranja njihovih članova, bitno razlikovale. Sličnosti i razlike političkih institucija najbolje se mogu opisati na primjeru Atene, kao demokratskog polisa, i Sparte, kao oligarhijskog polisa. Međutim, iako je klasično razdoblje obilježeno sukobima i hegemonskim težnjama dvaju spomenutih polisa, grčki se svijet nije bazirao na osovini Atena - Sparta. Upravo je zato za širu i jasniju sliku potreban dodatak trećeg polisa, Tebe, čije su institucije po svojim karakteristikama sličile i atenskim i spartanskim, ali su također bile i prilično drugačije. Kao što smo vidjeli, temeljne razlike nalazimo kod društvenog uređenja, odnosno, bolje rečeno, kod obujma politički aktivnog i kvalificiranog stanovništva. U tom su se smislu vijeća spomenutih polisa najviše razlikovala, pošto se spartanska geruzija sastojala samo od tridesetorice Spartijata, dok se atenska bule sastojala od čak 500 građana, i to iz svih četiriju razreda stanovništva. Tebansko je vijeće u tom pogledu znatno odstupalo pošto je ono bilo sačinjeno od svih tebanskih građana unutar imovinskog cenzusa, odnosno u drugoj polovici 5. st. pr. Kr. vijeće je brojalo čak 3.000 članova. Pored toga, funkcije i ovlasti vijeća u mnogočemu su se poklapale, pošto su vijeća svih triju polisa zadirala u sve segmente državne vlasti, a prvenstveno su nastupala kao upravni i savjetodavni organi vlasti. S druge strane, narodne skupštine Atene i Sparte bile su veoma slične u svakom pogledu, od njihova sastava do funkcija i ovlasti, dok o tebanskoj narodnoj skupštini nema spomena. Ipak, mora se naglasiti kako je atenska eklezija u atenskom demokratskom ustavu uživala nešto veće ovlasti, među kojima se ističe pravo na reviziju zakona. Konačno, kod usporedbe važnih državnih dužnosnika nailazimo na dosta velike razlike. Kao prvo, možemo uvidjeti kako u Sparti nisu postojali arhonti, već samo nasljedni bazileji, kao preostaci monarhije, dok su u Ateni i Tebi arhonti predstavljali jednu od najvažnijih pojedinačnih državnih dužnosti. Također, spartanska institucija efora, koja se spominje kao izričito dorska, nije postojala u Ateni i Tebi, a ogromne ovlasti efora nije imao niti jedan atenski ni tebanski organ. S druge strane, funkcije atenskih stratega u velikoj su se mjeri podudarale sa spartanskim bazilejima i tebanskim beotarsima, iako su potonji bili dužnosnici Beotskog saveza, a ne Tebe. Sve u svemu, ovaj nam rad kroz opis političkih institucija triju najvažnijih polisa ukazuje na sličnosti i različitosti političkog i društvenog uređenja antičkih grčkih polisa općenito.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA