Naslov
Incerum

Autori
Đurđević, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za povijest

Mjesto
Zadar

Datum
13.10

Godina
2010

Stranica
77

Mentor
Kurilić, Anamarija

Ključne riječi
Antička povijest ; rimska Panonija ; Incerum
(Ancient history ; Roman Pannonia ; Incerum)

Sažetak
Rimljani na prostor panonske Hrvatske polako prodiru tek od sredine 2. st. pr. Kr., no pravi će se sukobi događati uglavnom u 1. stoljeću. U izvorima su dobro opisane kampanje budućih careva - Oktavijana iz 35. g. pr. Kr. i Tiberija, koji će ondje ratovati gotovo dva desetljeća, od 16. g. pr. Kr. do 8. g. po Kristu. Glavne su mete bile Segestika, čijim je osvajanjem uspostavljen jak stožer za daljnje napredovanje na istok Panonske nizine, te Skordisci (osobito u prvoj polovici 1. st), a kasnije Breuci i Dezitijati. Cilj je bio osvojiti Dunav i učvrstiti vlast u Panoniji koja bi omogućila daljnji napredak. Rimljani su živjeli u Požeškoj kotlini o čemu nam svjedoče materijalni ostaci pronađeni na 45 lokaliteta i povijesni izvori. Materijalni ostaci najbolje se uočavaju u Tekiću, Velikoj, Požegi, Sloboštini, Striježevici i Imrijevcima, dok je na ostalim lokalitetima broj antičkih ostataka bitno manji i radi se o slučajnim nalazima. Na nekim lokalitetima su pronađeni ostaci keramike ili novci čime se ne može nedvojbeno dokazati postojanje naselja. Svega je nekoliko lokaliteta istraženo (Striježevica, Sloboština, Velika, Imrijevci, Tekić), no većinom je riječ o sondažnom iskapanju i nijedan lokalitet nije u potpunosti istražen. Pronađene su vile rustike, terme, ljevaonica željeza, novci, freske, nekropole, grobne kapele, nadgrobni spomenici te sitni arheološki materijal. U Požešku se kotlinu smješta nekoliko antičkih naselja. Riječ je o sljedećima: Incerum, Menneianae, Picentinum (ova tri se spominju u Antoninovom itineraru) te Transvialis. Od ostalih toponima spominju se planine Mons Claudius i Biblini montes. Među literarnim izvorima najznačajniji je Antoninov itinerar. Na njemu se može uočiti trasa Siscija – Certisa koja prolazi područjem Požeške kotline, a inače je čini dio puta Siscija – Sirmij. Spominju se mjesta: Varianae, Menneianae, Incerum, Picentinum i Leuconum. Na istom itineraru opisuje se i trasa Siscija – Mursa koja također prolazi područjem Požeške kotline na kojoj se uočavaju naselja Varianae, Aquae Balissae, Incerum, Stravianae. Za neka naselja nema dvojbi i autori se slažu oko ubikacije pa se Varianae identificira s Kutinom ili okolicom, Picentinum s Ruševom ili Latinovcem, Stravianae s Našicama ili okolicom, a Leuconum s Levanjskom Varoši. Dvojba se javlja kod smještaja Aquae Balissae koje se ubicira kao Daruvar kod većine autora ili Lipik kod starijih autora. Za Menneianae se uočava nekoliko identifikacija kao: Pakrac, Požeško Podgorje ili Banova Jaruga, predgrađe Požege te neodređeno mjesto u južnom podnožju Psunja. Najčešće je mišljenje o ubiciranju kao Pakrac. Za ubiciranje mjesta Incerum, postoji nekoliko mišljenja. Najdominantnije je ubiciranje u Tekić ili Treštanovci (misli se na lokalitet Treštanovačka gradina koji se nalazi između ta dva susjedna sela), a kao rješenje se nude i Velika te Požega. Ipak, ukoliko se prihvati da je Aquae Balissae Daruvar, za što imamo arheološke dokaze, Incerum bi bio Tekić, gdje su pronađeni značajniji arheološki dokazi nego u Velikoj i Požegi. Menneianae bi bile Brusnik ili Kusonje koji su danas predgrađa Pakraca nego sam grad jer je na tim lokalitetima nedvojbeno pronađen arheološki materijal koji upućuje na postojanje rimskog lokaliteta, ali nijedan od dva nevedena lokaliteta (Brusnik ili Kusonje) nisu istražena, već su samo pokupljeni površinski ili slučajno iskopani nalazi, a prije toga, teško je donositi ikakve zaključke. Što se tiče ubikacije Picentina, zasigurno je riječ o toponimu u čaglinskom kraju. Stoga je vrlo vjerojatna identifikacija rimske trase Picentinum - Incerum kroz današnja sela Sapna, Klisa, Ferovac, Tominovac, Golobrci i Treštanovci (Tekić) koju je postavio još M. Turković u 19. stoljeću. Analizirajući Antoninov itinerar uočava se udaljenost Incerum - Picentinum iznosi 37, 5 km u antici, dok današnja udaljenost Tekić – Latinovac iznosi oko 17 km, a Tekić – Ruševo iznosi oko 25 km. Uočljivo veliko odstupanje, a problem je što na navedenim potencijalnim lokalitetima (Ruševo i Latinovac) nije nađen adekvatan arheološki materijal koji bi to potvrdio. Jedini lokaliteti u čaglinskom kraju na kojima je potvrđen značajniji arheološki materijal jesu Imrijevci i Vukojevica. Udaljenost Tekić – Imrijevci iznosi oko 33 km, a Tekić – Vukojevica oko 15 km. Kako su u Imrijevcima nađeni nedvojbeni dokazi Rimljana na čak četiri lokaliteta u samom selu, a današnja udaljenost je približno istovjetna antičkoj, vjerojatno se Imrijevci mogu identificirati kao Picentinum. Leuconum se može ubicirati kao Levanjska Varoš jer je udaljenost u antici između Picentina i Leukona iznosila 39 km, što bi odgovarala današnjoj udaljenosti Imrijevci – Levanjska Varoš putem preko Dilja koja iznosi oko 40 km. Toponim Mons Claudius spominje Plinije Stariji (Nat. hist., 3.25, 148) kao crtu razgraničenja između Skordiska koji su istočno od nje, a Taurisci zapadno („ ... Klaudijska gora kojoj su sprijeda Skordisci, a straga Taurisci...“). Vjerojatno se spominje i na Agripinoj karti. Danas se ta gora izjednačava s požeškim gorjem. Plinijeva vijest o Klaudijskoj gori kao razgraničenju dvaju keltskih plemena, ima potvrde u arheološkom materijalu, jer je jedino u Velikoj koja se nalazi podno Papuka nađena znatna količina keltskog materijala, dok na ostalima gorama Požeške kotline nema keltskih ostataka što upućuje na to da bi Klaudijska gora nedvojbeno trebala biti Papuk. Biblini montes identificiraju se također kao jedna od požeških planina, odnosno, vjerojatno označavaju niz požeških planina od Papuka i Krndije pa do Bilogore. Najvažniji rimski lokalitet u Požeškoj kotlini je Treštanovačka gradina u selu Tekić. Upravo se na taj lokalitet, prema dosadašnjim saznanjima, može ubicirati Incerum. Smatra se da se grad prostirao na 60 jutara omeđen s četiri jarka čiji je ostaci vide i danas, a dva od četiri jarka danas su dijelovi potoka. Dugogodišnjim arheološkim iskapanjima otkriveno je naselje s termama, nekropola te rimska cesta. Od ostataka terma pronađeni su bazeni za kupanje, vodovodne cijevi te dijelovi fresaka i mozaika. Na nekropoli je pronađeno 125 grobova. Postojala su dva tipa ukopa: pokapanje u običnu zemljanu raku, koje je češće, i u zidane grobnice. Prema načinu ukopa i prilozima smatra se da su u zidanim grobnicama pokopani domaći romanizirani stanovnici, a u zemljanim rakama germanski došljaci. Pronađeno je mnoštvo priloga, od kojih se ističu dvije keramičke posude kao jedine pronađene na nekropoli, čak 60 staklenih posuda, te narukvice sa znakom u obliku slova X. Ovi prilozi nam ukazuje da su na nekropoli pokapani pripadnici kršćanske vjere. Važan je pronalazak rimske ceste u dužini od 350 m koja je vjerojatno nastavljala prema Tominovcu i Ferovcu čime se potvrđuju pretpostavke M. Turkovića o poprečnoj rimskoj cesti. Moguće je da je ta cesta nastavljala dalje prema Picentinu. Kao databilni faktor mogu nam poslužiti sljedeći nalazi: terra sigillata s pečatom QVARTINVS datirana u sredinu 2. st., zatim narukvice sa znakom u obliku slova X datirane u 4. st., staklene posude (vrčevi, čaše, balzamariji) datirani u 4. st. Najbolju dataciju daju pronalasci novca pa najstariji primjerak potječe iz doba Hadrijana i nađen je u naselju, a brojnošću dominira novac careva iz 4. st. koji je većinom nađen u grobovima. Smatra se da se život na ovom lokalitetu odvijao od sredine 2. st. do kraja 4. st. Nedvojbena je činjenica da je lokalitet Treštanovačka gradina najveći i brojnošću nalaza najbogatiji rimski lokalitet u Požeškoj kotlini. Analizom Antoninovog itinerara, kao jedinog izvora koji spominje Incerum dolazi se do zaključka da se već spomenuti Incerum treba izjednačiti s Treštanovačkom gradinom u današnjem selu Tekić. Brojnost rimskih nalaza, uključujući ostatke ceste, naselje s termama i nekropole i analiza udaljenost antičkih naselja zapisanih u Antoninovom itineraru, daju naslutiti da se naselje Incerum prostiralo na Treštanovačkoj gradini. Pronalazak natpisa potvrdio bi navedene pretpostavke. Rimski lokaliteti u Požeškoj kotlini većinom su neistraženi ili slabo istraženi i nova istraživanja mogu promijeniti dosadašnje spoznaje i otkriti nam još neka nova naselja. Posebno će značajna istraživanja biti u Tekiću jer je riječ o lokalitetu koja je jako malo istražen, a već je dao impozantne nalaze i nova će istraživanja pokazat će urbanizam i dimenzije naselja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Arheologija

POVEZANOST RADA