Naslov
Prostor od Trogira do Stobreča
(The area between Trogir and Stobreč)

Autori
Grga, Anamarija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za povijest

Mjesto
Zadar

Datum
18.12

Godina
2013

Stranica
44

Mentor
Kurilić, Anamarija

Ključne riječi
Antička povijest ; grčka kolonizacija ; rimska urbanizacija ; Jadran ; Trogir ; Stobreč ; Solin, Kaštela
(Ancient history ; Greek colonization ; Roman urbanization ; Adriatic ; Tragurium ; Eteptium ; Salona ; Kaštela)

Sažetak
Prije grčke kolonizacije na prostoru od Solina do Stobreča živjelo je domorodačko stanovništvo koje antički pisci nazivaju Bulinima. Nalazi keramike, posuđa i novca svjedoče o trgovini i prije same kolonizacije. Grčka kolonizacija istočnojadranske obale počela je osnivanjem kolonija Korkire Melanije, Herakleje, Ise i Farosa. Trgovina je važan faktor koji je zahtjevao i širenje na kopno i osnivanje naselja. Zahvalni zemljopisni položaj ih je usmjerio na prostor izeđu Trogira i Stobreča. Strme padine Mosora i Kozjaka štitile su plodne ravnice kaštelanskih i solinskih polja. Preko Klisa prolazio je put kojim je grčka roba bilo direktnim ili posredničkim putovima dolazila u zaleđe iz obližnjih luka. Prostrani kaštelanski zaljev i luke Stobreča, Resnika i Trogira pružale su dobre uvjete za zaklon brodova po olujnom vremenu. Također postoji izobilje slatke vode koja je služila pomorcima, a mogla su se natapati i polja. Sve to su više nego dobri razlozi da se viški kolonisti tijekom ekspanzije na kopno orijentirali na Trogir i Stobreč, odnosno na krajnje istočne i krajnje zapadne površine plodnog područja. Područje Solina je bilo zaposjednuto od autohtonog stanovništva i to je razlog zašto se Isa nije mogla usmjeriti na područje rijeke Jadro već u okolici. Sirakuška kolonija Isa osniva svoje naseobine na obali Tragurij i Epetij. Na pitanje jesu li i Sikuli i Salona bili njihove naseobine ili su s njima samo trgovali još se ne može dati jasan odgovor. Važnost osnivanja priobalnih naseobina nalazi se u trgovini s unutrašnjim prostorima današnje srednjodalmatinske obale. Suvremeni autori se slažu da su Tragurij i Epetij zaista bile isejske naseobine i da je Isa njima vladala sve do konačne uspostave rimske vlasti sa sjedištem u Saloni kada Isa počinje gubiti na svojoj važnost. Prastanovnici Kaštela su obitavali na povišenim područjima. O tome svjedoče gradine Luko, Putalj i Veli Bijać. U primorskom dijelu Kaštela, na lokalitetu Resniku pronađeni su ostaci pristaništa koje svjedoči o trgovini s grčkim kolonijama i kaštelanskim zaleđem. Brojnji nalazi novca, metalno oružje i oruđe, kućni žrtvenici, koštani artekakti, nakit i ručni žrvnjevi nalazi su koji pružaju uvid u materijalnu kulturu i djelatnosti žitelja Sikula. Rimljani su nakon pobjeda u ratovima tijekom 2. st. pr. Kr. učinili trgovinu sigurnom. Takvo je stanje potrajalo sve do 49. g. pr. Kr. kada izbija veliki rimski građanski rat. Sukobljene strane su se našle između senatorske oligarhije s Pompejem na čelu i populara pod vodstvom Cezara. Od 49. do 47 g. pr. Kr. odvijale su se borbe i na današnjoj hrvatskoj obali. Nakon pobjede Pompejevaca kod Krka 49. g. pr. Kr. svi otočani prelaze na Pompejevu stranu jer je zavladao flotom. To su učinili i Isejci i na taj način riskirali da izgube rimsku zaštitu koju su imali posljednja dva stoljeća. Ta odluka se odnosila i na Tragurij i Epetij. Veliki rat je vođen na području Salone, što je značilo da cijelo područje od Tragurija do Epetija bilo izloženo velikim pustošenjima od strane zaraćenih. Salona je bila opsjedana 49./48. g. pr. Kr i u toj borbi je Cezarova strana odnijela pobjedu. 47. g. pr. Kr. Cezarov legat Vatinije kod otoka Tauride odnosi konačnu pobjedu. Smatra se da je Cezarovom pobjedom u građanskom ratu Salona od njega dobila status i čast „kolonije rimskog naroda“, iako se ne zna točno kada, a da su Isa i njene naseobine imale Saloni podređeni položaj. Sve sudske i upravne nadležnosti Ise prešle su na Salonu. Sve jači utjecaj Rima na prostor od Trogira do Stobreča otvara jednu novu stranicu u povijesti toga prostora. Slabi grčki utjecaj koji je zahvaljujući trgovini ostavio važan trag na ovom prostoru o čemu i danas svjedoče arheološki nalazi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Arheologija

POVEZANOST RADA