Naslov
Putopisi francuskih putopiskinja 19. stoljeća po Jugozapadnoj Aziji
(French female travel writers to Southwest Asia in the 19th century)

Autori
Eschebach, Tea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Mjesto
Zadar

Datum
15.03

Godina
2021

Stranica
281

Mentor
Vidas Sambunjak, Zaneta

Ključne riječi
francuske putopiskinje, 19. stoljeće, Jugozapadna Azija, imagologija, postkolonijalna kritika
(French travel writers, 19th century, Southwest Asia, imagology, postcolonial criticism)

Sažetak
Predmet istraživanja doktorske disertacije naslovljene Francuske putopiskinje 19. stoljeća po Jugozapadnoj Aziji su djela dosad oskudno istraživanih do javnosti nepoznatih francuskih putopiskinja koje u 19. stoljeću putuju po Jugozapadnoj Aziji. Putopisi se istražuju u odnosu na orijentalistički diskurs putopiskinja i njegov razvoj u pravcu otvorenosti prema drugom/stranom, te moguće hibridizacije. Ustanovit će se u kojoj mjeri putopiskinje usvajaju François-René de Chateaubriandov imperijalistički diskurs, odnosno u kojoj mjeri mu umiču promatrajući različitosti kao obogaćenje poput Alphonse de Lamartinea, odnosno diveći se harmoniji kontrastivnih elemenata poput Gustavea Flauberta. Hipoteza ove disertacije je da glavnina francuskih putopiskinja 19. stoljeća po Jugozapadnoj Aziji ne samo reproducira orijentalistički diskurs u odnosu na život stanovninštva, život žena, opis bazara, gradova i harema, nego odaju želju za upoznavanjem Drugog/Stranog bez vrijednosnih filtera. Primjenom suvremene anglofone i frankofone postkolonijalne kritike počevši od Edwarda Saida, preko Homi K. Bhabhe, Gayatri Chakravorty Spivak, Aimé Césairea, Frantza Fanona, Alberta Memmija hipoteza doktorske disertacije će se potvrditi, odnosno proširiti. Postavlja se pitanje postoje li neke putopiskinje koje idu korak dalje u pravcu da potlačenom subjektu daju pravo da govori u svoje ime i predstavi se. Istražit će se kako se putopiskinje odnose prema ropstvu i porobljavanju općenito. Smatraju li ropstvo sramotom čovječanstva žestoko ga osuđujući poput Aimé Césairea. Budući da je putopis hibridan žanr u radu će se primijeniti različite teorije, od povijesne metode, imagologije, komparativne analize u odnosu na francuski muško-ženski putopisni diskurs, postkolonijalne kritike počevši od Saidovog orijentalizma, preko Bhabhine teorije trećeg prostora, subalterne teorije, te suvremene frankofone postkolonijalne kritike. U ovoj će se disertaciji također po prvi put primijeniti aktancijalna shema Deana Dude na francuski ženski putopis kako bi se kroz uloge aktanata, to jest protuaktanata potvrdila, odnoso proširila hipoteza ove disertacije. Ovakav pristup predstavlja novinu o odnosu na dosadašnja istraživanja u odnosu na francuski ženski putopisni diskurs i rezultati istraživanja otvorit će neka nova pitanja za buduća znanstvena istraživanja na tome području.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Književnost

POVEZANOST RADA