Naslov
Kneževski ukopi na tlu Hrvatske
(The princely burials at the Croatian territory)

Autori
Burica, Nikolina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Odjel za povijest

Mjesto
Zadar

Datum
28.02

Godina
2011

Stranica
51

Mentor
Kurilić, Anamarija

Ključne riječi
Prapovijest ; željezno doba ; kneževski ukopi ; Hrvatska
(Prehistory ; Iron Age ; Princely burials ; Croatia)

Sažetak
Nastanak kneževskih ukopa je bio uvjetovan bogatstvom zajednice koje je u starijem željeznom dobu proizlazilo iz posjedovanja rudnih ležišta, ali i posljedica procesa vertikalnog raslojavanja društva i postojanja odgovarajućeg sustava vjerovanja koji je dao motivaciju za podizanje tumula. Najstariji nalazi kneževskih ukopa su upravo zbog bogatstva rudnih ležišta potjecali s jugoistočnoalpskog područja istočnog halštatskog kulturnog kruga. Istočni halštatski kulturni se sastojao od više međusobno različitih kulturnih grupa. U istočnijim grupama su tumuli bili jednostavni zemljani, osnovni grobni prilog u njima bile su keramičke posude s glavom bika, a metalnih priloga nije bilo. U zapadnijim grupama su tumuli bili složeniji, s kamenom grobnom komorom, a ponekad i kamenim pristupnim hodnikom po uzoru na etruščanski dromos. Prilozi su bili mnogo bogatiji, pa tako nalazimo obrambeno i napadačko oružje, konjsku opremu, metalne posude situlske umjetnosti, a ponekad i ženski nakit. Upravo na ovom području, u sklopu Sulmtal i Dolenjske kulturne grupe, utvrđeno je postojanje bogatih kneževskih ukopa. Po materijalu pronađenom u kneževskim grobovima jasno se vide izraženi kulturni utjecaji s područja zapadnog halštatskog kulturnog kruga, iz Etrurije i Grčke. Materijal je ponekad importiran, a mogao je biti i izrađen u lokalnim radionicama imitacijom importiranih originala. Importiranje materijala s udaljenih područja je dokaz bogatstva zajednice i pojedinca koji je posjedovao importirane predmete, a time i njegovog položaja u društvu. Na području Hrvatske su postojale dvije kulturne grupe u kojima je utvrđeno postojanje kneževskih ukopa i koje su pripadale istočnom halštatskom kulturnom krugu. To su bile grupe Budinjak i Martijanec - Kaptol. Grupa Budinjak je novootkrivena grupa i još nije dovoljno istražena, ali suočiti njena kulturna povezanost i sličnost u materijalu s istočnim halštatskim kulturnim krugom, posebno s dolenjskom grupom. Na tu povezanost ukazuju nalaz dvije zdjelaste kacige, višeglave igle, dijelova konjske opreme, vrška koplja i fibule. Iz pronađenog materijala su vidljive i veze s balkanskim i podunavskim područjem. Na oba do sada istražena nalazišta ove grupe, Budinjaku i Sv. Križu Brdovečkom, utvrđeno je postojanje kneževskih ukopa. Grupa Martijanec - Kaptol (Karta 1: Kaptol-Gruppe) je mnogo bolje istražena. Razvila se na tradiciji kulture polja sa žarama uz manji priliv stanovništva iz istočnoalpskog područja, a iz pronađenog materijala su vidljivi i utjecaji istočnih populacija, iz srednjeg Podunavlja, Basarabi kulture i grčkog kasnogeometrijskog stila. Do sada su istraženi kneževski tumuli u Martijancu (v. Kartu 1, br. 4), Kaptolu i Jalžabetu, i sva su tri nalazišta specifično zanimljiva. Tumul u Jalžabetu je poseban zbog grobne arhitekture, ali i nalaza skitskih obilježja. Grupa Martijanec – Kaptol daje i najviše podataka o pogrebnim ritualima. Tako su na kaptolskoj nekropoli pronađena dva specifična tumula koja nisu služila za ukapanje pokojnika, već vjerojatno kao spališta. Na istoj su nekropoli, između ratničkih tumula, pronađena dva tumula koja su sadržavala ukope žena i konjske opreme, što ostavlja otvorenim pitanje društvenog položaja i uloge ukopanih žena. Kneževski ukopi su jasan pokazatelj društvenih promjena, ali i područja kulturnih utjecaja. Samo su najbogatiji pojedinci bili u mogućnosti nabavljati skupe predmete iz udaljenih krajeva, pa upravo njihovi grobovi mogu najbolje pokazati smjerove kretanja trgovine, a time i kulturnih utjecaja koji su većinom, makar u najmanjem obliku, dopirali kroz importirane predmete.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Arheologija

POVEZANOST RADA