Naslov
Unaprijeđenje epidemiološkog sustava praćenja gripe
(Improvement of the epidemiological surveillance of influenza)

Autori
Petrović, Goranka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
„Virusne infekcije dišnog sustava u kontekstu ′ ′Jednog zdravlja′′, Zbornik sažetaka / - , 2018, 6-7

Skup
Simpozij „Virusne infekcije dišnog sustava u kontekstu ′′Jednog zdravlja′′

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 03.12.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
influenza, epidemiološki sustav praćenja, intensity, impact, unaprjeđenje
(influenza, epidemiological surveillance, intensity, impact, improvement)

Sažetak
Praćenje gripe predstavlja veliki javnozdravstveni izazov s obzirom na prirodu i nepredvidivost virusa influenze, neprekidne mutacije virusa, vrstu i dominaciju cirkulirajućih virusa influenze tijekom pojedine sezone i različiti udio osjetljive populacije, različiti stupanj učinkovitosti cjepiva protiv gripe s obzirom na dob i druge čimbenike cjepljenog stanovništva (komorbiditeti, prethodni cjepni status i dr), ali i s obzirom na podudaranje sojeva cjepnih virusa sa virusima gripe u cirkulaciji tijekom pojedine sezone, te različitu osjetljivost virusa na antivirusne lijekove. Upravo zbog toga, sustav praćenja gripe je vrlo kompleksan, zahtijeva praćenje više pokazatelja te u većini slučajeva obuhvaća 4 razine: 1. praćenje broja oboljelih od gripe u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (npr. tjedna prijava oboljenja sličnih gripi, ukupni tjedni broj posjeta liječniku, broj izostanaka s radnog mjesta ili iz škole i dr.), 2. praćenje teških i/ili kompliciranih slučajeva gripe (slučajevi laboratorijski potvrđene gripe u bolnicama, SARI slučajevi, JIL prijemi ili sl), 3. praćenje mortaliteta (npr. EuroMOMO) i 4. laboratorijsko praćenje gripe (tjedno praćenje udjela pozitivnih nalaza na virus influenze i vrste cirkulirajućih virusa influenze). Postojeći epidemiološki sustav praćenja gripe u Hrvatskoj podrazumijeva praćenje kliničke gripe u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Sastoji se od prikupljanja agregiranih tjednih izvještaja o broju oboljelih osoba s kliničkom slikom gripe (tzv. ILI – Influenza Like Illness) prema epidemiološkim područjima. S obzirom da nema sustavnog sentinel testiranja na gripu unutar primarne zdravstvene zaštite, takvim praćenjem ne može se procijeniti udio gripe u ukupnom broju ILI prijavljenih stanja. Naime, tijekom sezone gripe povećana je učestalost i drugih respiratornih virusa (virus parainfluence, adenovirusi, rhinovirusi, coronavirusi, hMPV, RSV) koji izazivaju sličnu kliničku sliku koja zadovoljava definiciju ILI-ja, pa jedan dio tako prijavljenih „gripa“ sasvim sigurno predstavljaju i infekcije drugim respiratornim virusima. Ipak, neovisno o tome, ovakav višedesetljetni metodološki isti način praćenja gripe je vrlo važan i omogućava procjenu dinamike i intenziteta tekuće sezone gripe u odnosu na prethodne sezone.U svrhu unapređenja postojećeg praćenja gripe testirali smo u suradnji sa stručnjacima ECDC-a aplikaciju MEM (Moving Epidemic Method) sa ciljem procjene epidemijskog praga i kretanja epidemije gripe tijekom sezone. Analizom tjednih ILI podataka za posljednjih pet sezona u Hrvatskoj uz pomoć MEM-a, dobiveni su podaci o epidemijskom pragu (19, 68/100 000), prosječnom tjednu početka epidemije (4. epidemiološki tjedan), prosječnom trajanju epidemije (10 tjedana) i udjelu ukupnih ILI prijava obuhvaćenih epidemijom (92, 32%). Nadalje, temeljem izračunatih pragova za različiti intenzitet epidemije - srednji (80, 12/100 000), visoki (283, 67/100 000) i jako visoki (496, 04/100 000) – među posljednjih pet sezona samo dvije (2014/2015, 2017/2018) su bile srednjeg, a preostale tri (2013/2014, 2015/2016 i 2016/2017) niskog intenziteta. U svrhu praćenja teških i kompliciranih slučajeva gripe, koji su nerijetko praćeni smrtnim ishodom, potrebno je uspostaviti bolničko praćenje gripe koje može biti manje ili više složeno: broj bolničkih pacijenata s laboratorijski potvrđenom gripom, broj hospitaliziranih u JIL-u, agregirani ili pojedinačni („case-based“) izvještaji o SARI (eng. Severe Acute Respiratory Infections) slučajevima itd. Stoga će se u Hrvatskoj tijekom sezone 2018/2019 pilotirati SARI praćenje u tri sentinel bolnice (Split, Rijeka i Osijek) tijekom kojeg će se iz svakog sentinela na tjednoj osnovi prikupljati ukupan broj SARI slučajeva, broj SARI slučajeva testiranih na gripu, broj SARI slučajeva pozitivnih na gripu i ukupan broj hospitalizacija u tom tjednu u sentinelu.U svrhu unapređenja postojećeg praćenja gripe testirali smo u suradnji sa stručnjacima ECDC-a aplikaciju MEM (Moving Epidemic Method) sa ciljem procjene epidemijskog praga i kretanja epidemije gripe tijekom sezone. Analizom tjednih ILI podataka za posljednjih pet sezona u Hrvatskoj uz pomoć MEM-a, dobiveni su podaci o epidemijskom pragu (19, 68/100 000), prosječnom tjednu početka epidemije (4. epidemiološki tjedan), prosječnom trajanju epidemije (10 tjedana) i udjelu ukupnih ILI prijava obuhvaćenih epidemijom (92, 32%). Nadalje, temeljem izračunatih pragova za različiti intenzitet epidemije - srednji (80, 12/100 000), visoki (283, 67/100 000) i jako visoki (496, 04/100 000) – među posljednjih pet sezona samo dvije (2014/2015, 2017/2018) su bile srednjeg, a preostale tri (2013/2014, 2015/2016 i 2016/2017) niskog intenziteta. U svrhu praćenja teških i kompliciranih slučajeva gripe, koji su nerijetko praćeni smrtnim ishodom, potrebno je uspostaviti bolničko praćenje gripe koje može biti manje ili više složeno: broj bolničkih pacijenata s laboratorijski potvrđenom gripom, broj hospitaliziranih u JIL-u, agregirani ili pojedinačni („case-based“) izvještaji o SARI (eng. Severe Acute Respiratory Infections) slučajevima itd. Stoga će se u Hrvatskoj tijekom sezone 2018/2019 pilotirati SARI praćenje u tri sentinel bolnice (Split, Rijeka i Osijek) tijekom kojeg će se iz svakog sentinela na tjednoj osnovi prikupljati ukupan broj SARI slučajeva, broj SARI slučajeva testiranih na gripu, broj SARI slučajeva pozitivnih na gripu i ukupan broj hospitalizacija u tom tjednu u sentinelu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA