Naslov
Analiza smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija tijekom sezone gripe 2018./2019.
(Analysis of fatal outcomes due to influenza and its complications during influenza season 2018/2019)

Autori
Petrović, Goranka ; Lovrić Makarić, Zvjezdana ; Kaić, Bernard

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
4. hrvatski epidemiološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem, Knjiga sažetaka / - , 2019, 108-108

ISBN
978-953-7959-80-7

Skup
4. hrvatski epidemiološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 16.05.2019. - 18.05.2019

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
gripa, smrtni ishod, komorbiditeti, cijepljenje
(influenza, fatal outcome, comorbidities, vaccination)

Sažetak
Cilj: Tijekom sezone gripe 2018./2019. zabilježen je, u usporedbi sa prethodnim sezonama, najveći broj dojava smrtnih ishoda. Cilj rada je analizirati smrtne ishode zbog gripe i njezinih komplikacija koji su dojavljeni tijekom sezone gripe 2018./2019. Materijali i metode: Analizirani su podaci o preminulim osobama prikupljeni putem upitnika za oboljele s prijavom smrti ili sumnje na smrt zbog gripe tijekom sezone 2018./2019. sa zaključno 7. tjednom 2019. U statističkoj obradi podataka korišten je program Stata verzija 12 (Stata-Corp LP, Texas, USA) uz deskriptivni prikaz rezultata. Rezultati: U analiziranom razdoblju pristiglo je ukupno 85 anketa o smrtnim ishodima zbog gripe i njezinih komplikacija, od kojih je većina (62, 4%, 53/85) zabilježena u drugoj polovici siječnja 2019.godine. Među preminulim osobama veći je udio muškog spola (57, 6%, 49/85), a medijan dobi je 68 godina (interkvartilni raspon 55 – 79). U vrijeme inkubacije većina preminulih nalazila se u svom domu (69.4%, 59/85), dok je 14, 1% (12/85) bilo hospitalizirano zbog drugog medicinskog stanja, a 12, 9% (11/85) su bili u domovima za starije i nemoćne. Većina osoba (95, 3%, 81/85) bila je hospitalizirana, pri čemu su među navedenim prijemnim dijagnozama vodeće bile pneumonija (42, 5%, 34/80), gripa (18, 8%, 15/80), ARDS/respiratorna insuficijencija (11, 3%, 9/80) i sepsa (7, 5%, 6/80). Liječenje oseltamivirom provedeno je u 60% (51/85) osoba, od kojih je u većine (78, 4%, 40/51) ono započeto nakon 48 sati od početka simptoma. Gripa je laboratorijski potvrđena u 75, 3% (64/85) osoba, pri čemu je dominirao virus gripe tip A (93, 8%, 60/64). Većina preminulih osoba (70, 6%, 60/85) imala je dvije ili više kroničnih bolesti. Najčešće pojedinačne kronične bolesti bile su kardiovaskularne (65, 9%, 56/85), dijabetes melitus (31, 8%, 27/85) i neurološke odnosno neuromuskularne bolesti (16, 5%, 14/85). Među preminulim osobama s poznatim cjepnim statusom (65, 9%, 56/85), većina nije bila cijepljena protiv gripe (91, 1%, 51/56). Zaključak: Među osobama preminulima zbog gripe i njezinih komplikacija prevladavaju osobe u dobi od 65 godina i starije, u pravilu s višestrukim komorbiditetima te koje suprotno službenim preporukama nisu bile cijepljene protiv gripe.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA