Naslov
Razaranje i sudbina sinagoga Slavonije i sjeverne Hrvatske za vrijeme NDH
(Destruction and fate of synagogues in Slavonia and northern Croatia during the NDH)

Autori
Karač, Zlatko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, pp prezentacija, stručni

Skup
20. državni stručni skup "Poučavanje i učenje o Holokaustu i sprječavanju zločina protiv čovječnosti"

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 24.01.2023. - 27.01.2023

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Holokaust, sinagoge, židovska baština, Slavonija
(Holocaust, synagogues, Jewish heritage, Slavonia)

Sažetak
U Hrvatskoj je tijekom povijesti nastalo oko 100 sinagoga, najviše u Slavoniji i sjeverozapadnom dijelu naše domovine, što je povezano s intentivnim doseljavanjem Židova-Aškenaza tijekom druge polovine 19. i u prvim desetljećima 20. stoljeća. Sinagoge su bile najvidljiviji i najreprezentativniji simbol židovske prisutnosti u hrvatskim gradovima te su po svojim arhitektonskim i umjetničkim manifestacijama u oblicima historicizma i secesije mnoge bile izrazito vrijedne spomeničke građevine. Na žalost, kao amblematski objekti snažne judaičke simbolike prve su se našle na udaru ideoloških razaranja koja su tijekom II. svj. rata provodile vlasti NDH i njemačka okupacijska uprava pa su gotovo sve u pogromu Holokausta srušene ili teško devastirane. Prva među njima je stradala najveća slavonska sinagoga – ona u osječkome Gornjem gradu smještena nasuprot Županijske palače – koju su ustaške vlastit zapalile samo deset dana nakon uspostave NDH 'u čast Hitlerova rođendana' (20. 4. 1941.). Od te iznimne povijesne sinagogalne baštine danas su u Slavoniji očuvane, iako u drugim funkcijama, samo tri zgrade sinagoga (u osječkome Donjem gradu, Slatini i Daruvaru), a još pet sinagoga, također u sekundarnim namjenama, postoji u gradovima sjeverozapadne Hrvatske (u Koprivnici, Križevcima, Bjelovaru, Varaždinu i Sisku). Na tek nekoliko lokaliteta pozicije nestalih sinagoga su u novije vrijeme obilježene spomen-pločama, dok se u većini gradova memorija o njihovome postojanju posve izgubila te su na lokacijama negdašnjih bogomolja izgrađene stambene zgrade ili pak stoje neobilježene praznine. Civilizacijska je obaveza današnjih generacija da rijetko sinagogalno naslijeđe koje u Hrvatskoj još imamo očuvamo i dostojno obnovimo, a tamo gdje su se tragovi izgubili vrijedno bi bilo postaviti barem memorijalni znak.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam

POVEZANOST RADA