Pregled bibliografske jedinice broj: 1274970
Još jedan prinos Katice Krešić proučavanju i vrednovanju spisateljske djelatnosti franjevaca Bosne Srebrene
Još jedan prinos Katice Krešić proučavanju i vrednovanju spisateljske djelatnosti franjevaca Bosne Srebrene // Mostariensia (Mostar), 25 (2021), 1-2; 333-336 (podatak o recenziji nije dostupan, prikaz, ostalo)
CROSBI ID: 1274970 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Još jedan prinos Katice Krešić proučavanju i
vrednovanju spisateljske djelatnosti franjevaca
Bosne Srebrene
(Katica Krešić's contribution to the study and
evaluation of the writing activity of the
Franciscans of Bosnia Srebrena)
Autori
Budimir, Irina
Izvornik
Mostariensia (Mostar) (1023-8638) 25
(2021), 1-2;
333-336
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, ostalo
Ključne riječi
spisateljska djelatnosti, franjevaci, Bosna Srebrena
(writing activities, Franciscans, Bosna Srebrena)
Sažetak
Prikazi i osvrti posebno mjesto zauzimaju izdanja iz Hercegovine koja je u drugoj polovici 19. st. doživjela kulturni procvat i razvila bogatu nakladničku djelatnost. Autorica je izdvojila nekoliko činjenica važnih za proces standardizacije hrvatskoga jezika i djelovanje bosanskih franjevaca: ujedinjujuću ulogu redodržave koja je obuhvaćala govornike prilično ujednačenih štokavskih govora, socijalno-političke čimbenike (povezanost s europskim kulturnim procesima), višestoljetni kontinuitet franjevačkoga literarnojezičnog uzusa, žanrovsku raznovrsnost franjevačkih tekstova te jednu aktivnost vezanu za razdoblje ranoga djelovanja bosanskih franjevca–izdanje Bandulavićeva lekcionara. U trećemu, najopsežnijem dijelu knjige (Gramatike bosanskih i hercegovačkih franjevaca), koje sadrži više potpoglavlja, autorica se bavi dvojezičnim gramatikama koje su sastavili franjevci Bosne Srebrene u 18. i 19. st.: fra Tomo Babić, fra Lovro Šitović, fra Stjepan Marijanović, fra Ambroz Matić, fra Filip Kunić, fra Anđeo Kraljević, fra Franjo Milićević, fra Marijan Jakovljević, fra Franjo Ćorić i jedan nepoznati autor. Riječ je o priručnicima u kojima je strani jezik (latinski, talijanski ili turski) protumačen hrvatskim. Budući da su neke od opisanih gramatika (posebice latinske), kako se spominje u predgovoru, bile predmetom dosadašnjih istraživanja te im je u opisu zbog poznatosti ostavljeno manje prostora u odnosu na ostale, u knjigu su uvrštene radi komparativnoga odnosa razmatranih sadržaja. Hrvatski jezični sustav u gramatikama stranih jezika nije predstavljen, ali ti su priručnici, kako navodi autorica, „sigurno poticali jezikoslovna promišljanja o sustavu i
Izvorni jezik
Hrvatski
