Pregled bibliografske jedinice broj: 1274948
Pregled i analiza kritika koncepta cjeloživotnog obrazovanja
Pregled i analiza kritika koncepta cjeloživotnog obrazovanja // Acta Iadertina, 19 (2022), 2; 205-224 doi:10.15291/ai.4146 (domaća recenzija, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1274948 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pregled i analiza kritika koncepta cjeloživotnog obrazovanja
(Review and Analysis of Criticism of the Concept of Lifelong Education)
Autori
Lukenda, Anita ; Iveljić, Ana Marija
Kolaboracija
Studij pedagogije, Sveučilište u Mostaru, Mostar, Bosna i Hercegovin
Izvornik
Acta Iadertina (1849-1243) 19
(2022), 2;
205-224
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
analitička filozofija odgoja i obrazovanja ; cjeloživotno učenje ; kritička pedagogija ; UNESCO
(analytical philosophy of education ; critical pedagogy ; lifelong learning ; UNESCO)
Sažetak
Cilj rada usmjeren je pregledu i analizi kritika upućenih konceptu cjeloživotnog obrazovanja razvijenog u okrilju UNESCO-a, a odnosi se na njegovu prvu razvojnu fazu tijekom 1970-ih godina. Radom na dokumentaciji izdvojene su kritike koje su se prvenstveno odnosile na teorijska promišljanja o konceptu i iz kojeg do izražaja dolaze obilježja kao što su (ne)jasna definicija cjeloživotnog obrazovanja, uključivanje neintencionalnih oblika učenja, uloga nastavnika u ostvarivanju koncepta i sl. Pregled kritika koncepta temelji se ponajprije na stajalištima predstavnika radikalne kritike, potom i na kritikama pripadnika analitičke filozofije odgoja i obrazovanja. Posljedično se iznose odgovori na iskazane kritike, a koje su dali zagovornici koncepta cjeloživotnog obrazovanja. U svrhu postizanja što objektivnijeg pregleda i analize kritika izdvojene su i kritike koncepta cjeloživotnog obrazovanja autora, koji su ujedno bili i njegovi zagovornici. Radikalna stajališta o ostvarenju cjeloživotnog obrazovanja unutar okvira sustava, kao i tvrdnje predstavnika filozofije odgoja i obrazovanja o proizvoljnom definiranju i shvaćanju koncepta, potaknula su daljnja propitivanja o razradi koncepta kako bi se u odgojno-obrazovnom diskursu postigla što viša razina suglasnosti i zajedničko razumijevanje ciljeva, a posljedično i smjer djelovanja u svrhu njegove implementacije. To nije moguće bez uvažavanja postojećih obilježja nacionalnih sustava odgoja i obrazovanja kojima bi krajnji cilj trebao biti stvaranje pretpostavki za odgovaranje na obrazovne potrebe svakog pojedinca, što je zapravo odraz humanističkog podrijetla koncepta.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
