Pregled bibliografske jedinice broj: 1274922
Socijalni kapital i amoralni familizam: mješovitometodsko istraživanje
Socijalni kapital i amoralni familizam: mješovitometodsko istraživanje // IX. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva - Hrvatska: Podvojeno društvo? Sociološki prilozi raspravi. Knjiga sažetaka / Tomić-Koludrović, Inga ; Petrić, Mirko ; Marelić, Marko ; Bilandžić, Mirela (ur.).
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, 2023. str. 32-33 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1274922 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Socijalni kapital i amoralni familizam:
mješovitometodsko istraživanje
(Social Capital and Amoral Familism: a Mixed-Methods
Research)
Autori
Dević, Mislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
IX. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva - Hrvatska: Podvojeno društvo? Sociološki prilozi raspravi. Knjiga sažetaka
/ Tomić-Koludrović, Inga ; Petrić, Mirko ; Marelić, Marko ; Bilandžić, Mirela - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2023, 32-33
Skup
IX. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva - Hrvatska: Podvojeno društvo? Sociološki prilozi raspravi
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 19.05.2023. - 20.05.2023
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
socijalni kapital, amoralni familizam, mješovite metode, uopćeno povjerenje, građanska participacija
(social capital, amoral familism, mixed methods, generalized trust, civic participation)
Sažetak
Teorija socijalnog kapitala predstavlja jednu od najutjecajnijih suvremenih teorija u društvenim znanostima uopće, a manjak socijalnog kapitala individue smatra se i relevantnim oblikom društvene isključenosti. U ovoj prezentaciji se izlažu nalazi mješovitometodskog istraživanja odrednica socijalnog kapitala zadarskog stanovništva, s osobitim obzirom na odnos amoralnog familizma i socijalnog kapitala. Amoralni familizam je u Putnamovoj teoriji socijalnog kapitala poiman kao proces koji erodira socijalni kapital, a takav odnos među dvama konceptima potvrđen je i nizom kvantitativnih istraživanja. Kvalitativna faza istraživanja (n=9) imala je za cilj pronaći koncepte koji mogu imati važnu ulogu u objašnjenju razlika u razinama socijalnog kapitala te razviti hipoteze koje su testirane u narednom, kvantitativnom dijelu studije. Prema kvalitativnoj fazi istraživanja očekivani su negativni efekti familizma na dva od četiriju indikatora socijalnog kapitala koje se razmatra u ovom izlaganju – uopćeno povjerenje i dobrovoljno doniranje novca, dok je očekivano kako taj etos nema bitan učinak na članstvo u građanskim udruženjima i izlaznost na izbore. Nalazi kvantitativne analize provedene na podacima prikupljenima kvotnim uzorkom (n=348) ukazuju na to da amoralni familizam ima negativan učinak samo na doniranje novca, dok se u kontekstu ostalih indikatora socijalnog kapitala može smatrati irelevantnim. Takve nalaze potrebno je razumjeti imajući u vidu specifičnosti društveno-političkog okvira unutar kojega familistički etos egzistira, i u kojem familizam može imati erodirajuće, no usporedno s njima i poticajne učinke na iste procese koji sadržajno tvore socijalni kapital.
Izvorni jezik
Hrvatski
