Naslov
Odrednice akumulacije socijalnog kapitala stanovništva Zadra: višerazinsko objašnjenje
(Determinants of Social Capital Accumulation of the Population of the City of Zadar: a multilevel analysis)

Autori
Dević, Mislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Odjel za sociologiju

Mjesto
Zadar

Datum
12.09

Godina
2022

Stranica
359

Mentor
Željka Tonković ; Ivan Puzek ; Anja Gvozdanović

Neposredni voditelj
Saša Božić

Ključne riječi
socijalni kapital, društvene veze, povjerenje, građanski angažman, amoralni familizam, susjedstvo
(social capital, social ties, trust, civic engagement, amoral familism, neighborhood)

Sažetak
Ovo istraživanje za cilj je imalo istražiti socijalni kapital zadarskog stanovništva. Socijalnom kapitalu pristupalo se koristeći kvalitativne i kvantitativne istraživačke metode te pri tom povezujući deskriptivnu fenomenologiju Amadea Giorgija, te adaptivnu-teoriju za čiji je razvoj zaslužan Derek Layder. Deskriptivno- fenomenološkim pristupom prvo je istraživano značenje triju društvenih fenomena – društvenih veza, povjerenja i građanskog angažmana. Prema nalazima te studije društvene veze primarno su orijentirane na sigurnost i socijalni hedonizam, a karakterizira ih i trajnost te lokalnost. Osjećaj sigurnost je bitan i kod fenomena povjerenja, koje se prema iskustvima sudionika izgrađuje u dužem vremenskom hodu, kao proces u kojem se ukazano povjerenje, uglavnom bliskim osobama, opetovano testira. Građanski angažman s druge strane predstavlja fenomen vrlo varijabilan u pogledu značenja koja mu sudionici kvalitativnog istraživanja pridaju, te oblicima djelovanja koje uključuju u značenje tog fenomena. Angažman je uglavnom fokusiran na pitanja očuvanja društvenog reda. Kao bitan aspekt građanskog angažmana mogu se navesti angažman fokusiran na estetsku skrb za urbani okoliš, te masovniji oblici periodičnog angažmana, potaknuti simpatijom i sažaljenjem spram potrebitih. U adaptivno-teorijskom dijelu disertacije SK je raščlanjen u dva teorijska modela. Prvi od njih razmatra ne-lokalni oblik SK, dok drugi razmatra SK susjedstva. Kod ne-lokalnog SK bitni čimbenici koji doprinose akumulaciji SK su obrazovanje te religioznost individue, te koncept amoralnog familizma koji ima nešto zamršenije efekte na različite dimenzije SK, pri čemu je taj proces odgovoran za izostanak određenih segmenata SK, dok u drugim slučajevima potiče njihovu vitalnost. U kontekstu političke participacije bitnim se pokazuje i osjećaj političke bespomoćnosti. Drugi cilj disertacije bio je i testirati Putnamovu teoriju SK. Na razini ne-lokalnog modela ta teorija je u većoj mjeri potvrđena. Kod SK susjedstva ključni čimbenici u izgradnji SK su religioznost, te obrazovanje individue. Pored toga bitnim čimbenicima se pokazuju i emocionalna privrženosti susjedstvu kao društveno-fizičkoj cjelini te gustoća naseljenosti stambenog područja. Kod testiranja Putnamove teorije na razini susjedstva rezultati su pokazali da je teorija u potpunosti potvrđena, dok takve nalaze sugeriraju i rezultati testiranja te teorije i na razini svake od triju stambenih zona u kojima je ta teorija razmatrana. Nalazi istraživanja ukazali su da se kod teorije SK radi o vrlo korisnoj sociološkoj teoriji koja se potvrđuje na različitim teorijskim razinama. Pored toga rezultati istraživanja sugeriraju kako je SK sklop međusobno jačajućih mehanizama koji su relativno neovisni o urbanističko-arhitektonskim značajkama unutar kojih se ti procesi odvijaju. Ovo istraživanje ima i značajan metodološki doprinos, budući da se radi o novijem metodološkom razvoju, kako u pogledu povezivanja fenomenološkog istraživanja s kvantitativnim istraživačkim pristupima, tako i zbog samog povezivanja deskriptive fenomenologije s adaptivnom teorijom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA