Naslov
Ostavštine kao način izgradnje knjižničnog fonda: primjer Knjižnice Instituta za povijest umjetnosti
(Legacy giving as the way of building library collections : the example of the Library of the Institute of Art History)

Autori
Šojat, Lina ; Majer, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Izgradnja, upravljanje i evaluacija zbirki: zbornik sažetaka / Avalon, Sonja ; Golubović, Vesna ; Katić, Tinka ; Kenda, Jasmina ; Majstorović, Zagorka ; Petrić, Tatijana ; Vrsalović, Nada - Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2019, 37-38

ISBN
978-953-8176-07-4

Skup
Stručni skup Izgradnja, upravljanje i evaluacija zbirki

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.04.2019

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
specijalne knjižnice ; ostavštine ; izdradnja knjižničnog fonda ; Institut za povijest umjetnosti
(special libraries ; legacy giving ; building library collections ; Institute of Art History)

Sažetak
Dar kao jedan od modaliteta nabave iznimno je važan u izgradnji fonda svake knjižnice, a načini postupanja s darovanom građom razlikuju se ovisno o vrsti knjižnice. Bitni su i razlozi zbog kojih pojedinci ili ustanove daruju građu knjižnici, pa se kao posebna vrsta dara često ističu darivanja privatne knjižnice pojedinaca tijekom njihova života ili njezino oporučno ostavljanje određenoj knjižnici (tzv. legati). Knjižnica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, osnovana 1969. godine, jest specijalna knjižnica namijenjena ponajprije potrebama znanstvenoistraživačkog rada Instituta i njegovih suradnika, a njezin fond čini literatura s područja nacionalne i opće povijesti umjetnosti te srodnih disciplina. Ostavštine istaknutih znanstvenika, povjesničara umjetnosti – istraživača, djelatnika i suradnika Instituta ili osoba čiji su osobni arhivi darovnim ugovorima predani Institutu, sastoje se od različitih vrsta građe, kako one knjižne tako i neknjižne (fotografsko, planotečno, hemerotečno, arhivsko gradivo i dr.). Ovisno o vrsti zaprimljene građe, obradu obavljaju različiti profili stručnjaka zaposlenih u stručnim službama Instituta, a za najveći opseg obrade zadužene su Bibliotečna i arhivska služba te Informacijsko-dokumentacijska služba. Ovim će se izlaganjem – na primjeru Knjižnice Instituta za povijest umjetnosti – prikazati način postupanja s darovanom knjižnom građom te tijek njezine stručne obrade, zaštite i pohrane. Osim toga, naglasit će se prednosti toga načina nabave, a pozornost će se usmjeriti i na prepreke na koje knjižnica nailazi prilikom rukovanja ostavštinama. Privatne knjižnice povjesničara umjetnosti odraz su istraživačkog rada i osobnih interesa pojedinca, ali i dio kulturne i znanstvene baštine zajednice. One su također vrijedan izvor spoznaja za nove generacije koje će na osnovi historiografskih istraživanja graditi neke nove interpretacije umjetnosti i kulture.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA