Naslov
Suočavanje sa školskim neuspjehom učenika srednjih škola
(Coping with School Failure of High School Students)

Autori
Alandžak, Rafaela

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Odjel za pedagogiju

Mjesto
Zadar

Datum
12.07

Godina
2019

Stranica
58

Mentor
Marija Buterin Mičić

Ključne riječi
strategije suočavanja, školski neuspjeh, srednja škola, učenici
(coping, school failure, high school, students)

Sažetak
Školski neuspjeh je prisutan u gotovo svim školama i svakom učeniku doživljaj školskog neuspjeha, u većoj ili manjoj mjeri, predstavlja stresnu situaciju. Cilj ovog rada bio je ispitati u kojoj mjeri učenici srednjih škola koriste određene strategije suočavanja sa školskim neuspjehom. Nadalje, cilj je bio i ispitati razlike u korištenju tih strategija suočavanja s obzirom na spol, dob (razred), vrstu škole, školski uspjeh te učestalost izostajanja s nastave. U istraživanju je sudjelovalo 6 srednjih škola u gradu Zadru (dvije gimnazije, dvije četverogodišnje strukovne i dvije trogodišnje strukovne škole), odnosno učenici od prvog do trećeg ili četvrtog razreda srednje škole, ovisno o kojoj vrsti škole je riječ. Obuhvaćeno je 388 ispitanika od toga je 149 učenika i 239 učenica. U istraživanju je korištena metoda anketiranja, a instrument je Skala strategija suočavanja sa školskim neuspjehom (Lončarić, 2014) koja sadrži 38 tvrdnji koje se odnose na strategije koje ispitanici koriste kada dobiju negativnu ocjenu ili lošiju ocjenu od očekivane. Rezultati su pokazali da se učenici uglavnom koriste strategijom Suočavanje usmjereno na problem odnosno razmišljanjem o problemu i aktivnim rješavanjem problema, dok strategiju Zaštita emocija udaljavanjem osrednje ili uglavnom ne koriste. Slična situacija je i kod komponente Zaštita ega udaljavanjem, odnosno učenici se osrednje ili uglavnom ne koriste ovom strategijom. Što se tiče razlika među ispitanicima utvrđeno je da strategiju Suočavanje usmjereno na problem najčešće koriste učenice, gimnazijalci, odlikaši i oni ispitanici koji najmanje izostaju s nastave. Nadalje, strategiju Zaštita emocija udaljavanjem najčešće koriste učenice, zatim ispitanici koji pohađaju prvi razred te gimnazijalci, dok strategiju Zaštita ega udaljavanjem najčešće koriste ispitanici koji pohađaju treći razred, zatim oni koji imaju ostvareni uspjeh dobar i niže i oni koji najčešće izostaju s nastave.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA