Pregled bibliografske jedinice broj: 1274035
Školovanje i kulturne različitosti – primjer grada Vukovara
Školovanje i kulturne različitosti – primjer grada Vukovara, 2017., diplomski rad, Odjel za pedagogiju, Zadar
CROSBI ID: 1274035 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Školovanje i kulturne različitosti – primjer grada
Vukovara
(Education and Cultural Diversity – the Example of
City of Vukovar)
Autori
Miličević, Andrijana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Odjel za pedagogiju
Mjesto
Zadar
Datum
26.06
Godina
2017
Stranica
58
Mentor
Marija Buterin Mičić
Ključne riječi
Integrirano školovanje ; interkulturalnost ; kulturne različitosti ; obrazovanje ; Vukovar
(Cultural diversity ; education ; integrated education ; interculturality ; Vukovar)
Sažetak
U današnje vrijeme, kada je ubrzani razvoj svijeta doveo do toga da se vrlo lako može komunicirati s pripadnicima drugih, udaljenih kultura, kulturne različitosti sve više dolaze do izražaja, a termin interkulturalnost se sve više koristi i ima sve veći značaj. Multukulturalnost označava određeno stanje, činjenicu da na istom prostoru žive pripadnici više kultura, dok interkulturalnost označava i interakciju između tih kultura. Grad Vukovar, kao multikulturalno mjesto obilježeno ratnim stradanjima i tenzijama između Hrvata u Srba, gdje se pripadnici ove dvije narodnosti i dalje školuju odvojeno, je odabran za provedbu ovog istraživanja o školovanju i kulturnim različitostima. Ispitanici uključeni u ovo istraživanje su učenici sedmih i osmih razreda tri osnovne škole u gradu Vukovaru, a za potrebe istraživanja korišten je anketni upitnik s 40 pitanja. Upitnik se sastoji od tri dijela, prvi ispituje sociodemografske i druge karakteristike ispitanika, drugi istražuje njihovu interkulturalnu osjetljivost, a treći ispituje njihove stavove prema integriranom školovanju. Iz dobivenih rezultata vidi se da su ispitanici većinom interkulturalno osjetljivi, da ne postoji statistički značajna razlika u interkulturalnoj osjetljivosti s obzirom na narodnost i stupanj obrazovanja roditelja ispitanika, ali postoji statistički značajna razlika s obzirom na spol ispitanika, pa je tako kod djevojčica interkulturalna osjetljivost veća. Isto tako, rezultati pokazuju da su stavovi većine ispitanika prema integriranom školovanju pozitivan. Dobiveni rezultati pokazuju da je još uvijek izražena potreba za interkulturalnim odgojem i obrazovanjem, odnosno interkulturalnim sadržajima koji bi promicali toleranciju i prihvaćanje, kao i veličanje razlika koje dijele pripadnike različitih kultura. Povećanje i promicanje interkulturalne osjetljivosti ključno je za napredak u globaliziranom svijetu, a odgojno- obrazovne ustanove trebaju u tome imati ključnu ulogu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija