Naslov
Hiperprolaktinemija i depresija
(Hyperprolactinemia and depression)

Autori
Svetinović, Darjan ; Laškarin, Karla ; Prskalo-Čule, Diana ; Matić, Katarina ; Vuk Pisk, Sandra ; Grošić, Vladimir ; Filipčić, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Knjiga sažetaka 8. hrvatskog psihijatrijskog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem / - , 2022, 95-95

Skup
8. hrvatski psihijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 16.10.2022. - 19.10.2022

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Hiperprolaktinemija ; depresija ; estrogen ; testosteron ; dopamin
(Hyperprolactinemia ; depression ; estrogen ; testosterone ; dopamine)

Sažetak
Hiperprolaktinemija je stanje u kojem postoji povećana koncentracija hormona prolaktina u krvi. Normalno u oba spola postoje male koncentracije prolaktina u krvi. Stvaranje prolaktina kontroliraju dva glavna hormona: dopamin i estrogen. Dopamin koči proizvodnju prolaktina, dok je estrogen povećava. Visok prolaktin uzrokuje nizak estrogen kod žena i nizak testosteron kod muškaraca Uzroci hiperprolaktinemije su brojni: benigni tumori hipofize (prolaktinom), bolesti hipotalamusa (traume, tumori), hipotireoidizam, komična bubrežna insuficijencija, stres, povišene razine kortizola, ali i neki lijekovi poput antipsihotika, antihipertenziva, kontracepcijskih pilula, opijatskih analgetika, antiemetici. Hiperprolaktinemija može rezultirati ginekomastijom, galaktorejom, seksualnom disfunkcijom, neplodnosti, oligomenorejom, amenorejom, hirzutizmom, poremećajem metabolizma kosti, padom vrijednosti estrogena i testosterona, ali i psihičkim poteškoćama. Čini se da kod žena hiperprolaktinemija pokazuje učestalije reperkusije na psihičko stanje i ponašanje, nego kod muškaraca. Neka istraživanja su pokazala da su žene s hiperprolaktinemijskom amenorejom ocijenile sebe znatno neprijateljski raspoloženijima, depresivnijima i tjeskobnijima od žena samo s amenorejom i ostalih kontrolnih skupina. Muškarci s hiperprolaktinemijom nisu sebe ocijenili neprijateljski raspoloženijima i depresivnijima od odgovarajuće kontrolne skupine. Mehanizam djelovanja povezan je sa padom razine estrogena koji djeluje na serotoninski sustav kao modulator 5HT-2A i 5HT-1 receptora kao i djelovanje na monoaminoksidazu. Hiperprolaktinemija, multifaktorijalno uvjetovana, i dalje je vrlo slabo istražena, kao i njezin direktni i indirektni utjecaj na psihičke tegoba. Potrebno je učiniti daljnja istraživanja kako bi se uočila poveznica sa razvojem psihičkih poremećaja, spoznao etiopatogenetski mehanizam. Cilj ovog rada bio je upravo ukazati na važnost ranog prepoznavanja hiperpolaktinemje, čimbenika rizika, preveniranje iste kao i ukazati na značaj adekvatnog terapijskog izbora u liječenju psihičkih poremećaja kod pacijenata kod kojih je već došlo do razvoja hiperprolaktinemije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Biotehnologija u biomedicini (prirodno područje, biomedicina i zdravstvo, biotehničko područje)

POVEZANOST RADA