Naslov
PROPITKIVANJA O OPRAVDANOSTIMA OGRANIČENJA SLOBODE KRETANJA POD UTJECAJEM COVID-19 S NAGLASKOM NA PRIKAZ ODABRANE PRAKSE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
(QUESTIONS ABOUT THE JUSTIFICATIONS OF RESTRICTIONS ON FREEDOM OF MOVEMENT UNDER THE INFLUENCE OF COVID-19 WITH AN EMPHASIS ON THE PRESENTATION OF SELECTED PRACTICE OF THE EUROPEAN COURT OF HUMAN RIGHTS)

Autori
Đanić Čeko, Ana ; Katić, Nikolina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Godišnji skup Akademije pravnih znanosti HrvatskePrava građana u vrijeme kriza

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 18.05.2023. - 19.05.2023

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
sloboda kretanja, izvanredno (iznimno) stanje, mjere ograničenja, razmjernost, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske, Europski sud za ljudska prava
(freedom of movement, extraordinary (exceptional) state, restrictive measures, proportionality, Headquarters of Civil Protection of the Republic of Croatia, European Court of Human Rights)

Sažetak
Ljudska prava i slobode u najvećoj su opasnosti upravo za vrijeme trajanja kriznih (izvanrednih) situacija. Navedeno se posebno potvrdilo nastupom pandemije i svih okolnosti povezanih s bolešću COVID-19. Pandemija zahtijeva odgovor država da raspoloživim i odgovarajućim mehanizmima zaštite zdravlje i život ljudi, dok to, s druge pak strane, podrazumijeva ograničenja i zadiranje u brojna zajamčena konvencijska, ustavna i zakonska prava pojedinaca. U cilju sprečavanja širenja navedene zarazne bolesti i očuvanja ljudskog zdravlja, došlo je od ograničenja odnosno suspendiranja zajamčenih ustavnih prava i sloboda te nužnosti poduzimanja brojnih izvanrednih mjera i aktivnosti kojima se zadiralo i u brojna prava i slobode. Sloboda kretanja jedno od najsloženijih te najpodložnijih ograničenjima, što je vidljivo i u doba trajanja pandemije odnosno epidemije. Izrečene mjere za vrijeme pandemije, ponajprije su se odnosile i utjecale na slobodu kretanja. To potvrđuju i prve odluke Stožera civilne zaštite RH, koje su se, između ostalih, odnosile na ograničenja kretanja. Stoga će se prvotno, s upravno-pravnog aspekta, preispitati i kritički promišljati u odnosu na određena postupanja i odluke imenovanog nacionalnog operativnog koordinacijskog tijela. Ukazat će se na različite vrste javnopravnih tijela koja sudjeluju u izricanju i provedbi mjera vezanih za ograničenja slobode kretanja. Ukratko će se prikazati institucionalni model kao odgovor i reakcija države na posebne izvanredne okolnosti, tj. zdravstvenu kriznu situaciju. Primjenom normativne analize naglasak će se staviti na važeći zakonski okvir postavljen u Zakonu o sustavu civilne zaštite i Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Nadalje, istaknut će se konvencijski uvjeti pod kojima je regulirano postupanje ugovornih strana za vrijeme postojanja javne opasnosti. Da bi postavljene zabrane bile zakonite, opravdane i nužne, trebaju biti ispunjeni legitimni ciljevi u skladu s načelom razmjernosti i proporcionalni razdoblju na koje se ograničenje odnosi. Upravo redovne kontrole preispitivanja mjera postaju sve relevantnije, osobito u situacijama kada dulje traju. Završno će se prikazati odabrana recentna praksa Europskog suda za ljudska prava u predmetima vezanim za slobodu kretanja. Prije svega, procjene je li se izrečenim mjerama mogla postići zaštita većeg broja ljudi i spriječiti širenje zaraze u danom trenutku kada je mjera donesena ; proporcionalnost u konkretnom slučaju ; ocjena duljine trajanja mjere i njezin intenzitet te težina sankcije koja je određena u slučaju nepridržavanja mjera. Zaključno autorice obrazlažu i kritički promišljaju, iz svega navedenoga te provedene normativne analize i analize sudske prakse, o opravdanosti mjera vezanih za izrečena ograničenja slobode kretanja u RH.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA