Pregled bibliografske jedinice broj: 1273930
Sa Zapadom i u dobru i u zlu? Geopolitičke orijentacije hrvatskih građana pod povećalom
Sa Zapadom i u dobru i u zlu? Geopolitičke orijentacije hrvatskih građana pod povećalom // IX. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva
Split, Hrvatska, 2023. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1273930 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sa Zapadom i u dobru i u zlu? Geopolitičke orijentacije hrvatskih građana pod povećalom
(With the West in Good Times and in Bad? Geopolitical Orientations of Croatian Citizens Under Scrutiny)
Autori
Fila, Filip ; Bilić, Josip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
IX. nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 18.05.2023. - 21.05.2023
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
geopolitika, javno mnijenje, Europska unija, povjerenje
(geopolitics, public opinion, European Union, trust)
Sažetak
Pitanje mjesta Hrvatske u svjetskom geopolitičkom poretku bilo je jedno od glavnih pitanja koje je, direktno ili indirektno, prožimalo društvo zadnjih tridesetak godina. Invazija Ukrajine, koja je inicijalno dovela do unisonog svrstavanja k Zapadu – što je bio i dosadašnji put Hrvatske – pokazala je pukotine u jedinstvenom narativu, uzimajući u obzir to da su neki politički akteri kritizirali politiku Zapada. S obzirom na to da su javno iskazani, stavovima političara i njihovih stranaka lako je pristupiti, no puno je manje poznato koje su preferencije građana. U ovom se radu stoga analiziraju geopolitičke orijentacije hrvatskih građana na temelju anketnog istraživanja provedenog u jesen 2021. godine na nacionalnom probabilističkom uzorku (N=1200). Glavni istraživački ciljevi odnose se na prezentaciju povjerenja u relevantne svjetske vođe i države i na klasificiranje ispitanika prema povjerenju u njih. Iz deskripcije rezultata zamjetno je da većina građana pokazuje afinitet spram Zapada. Najviše povjerenja iskazano je prema Njemačkoj i njenoj bivšoj kancelarki Angeli Merkel, a najmanje prema Kini i turskom predsjedniku Erdoğanu. Daljnjom upotrebom faktorske analize potvrđujemo da na razini varijabli postoji razlikovanje između prozapadnih i protuzapadnih vođa, kao i između država na orijentacije koje smo nazvali zapadna, višegradska i protuistočna. Detaljnija analiza, međutim, pokazuje iznenađujući nalaz pozitivne korelacije povjerenja između svih država i vođa. Analiza latentnih klasa zatim ukazuje na to da se mogu razlikovati tri grupe ispitanika, pri čemu je ono što ih razlikuje generalna razina povjerenja, a ne sklonost ili nesklonost Zapadu. Nalazi upućuju na to da se nije moglo govoriti o polarizaciji građana u pitanjima geopolitike.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Politologija, Sociologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-UIP-2019-04-2979 - Integracija i dezintegracija Europske unije: Dinamike europeizma i euroskepticizma (IDEU) (Petrović, Nikola, HRZZ ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za društvena istraživanja , Zagreb