Naslov
Koliko se doživljaj etiketiranosti ultrasa poklapa s iskazanom distancom opće populacije mladih i odraslih građana prema pripadnicima navijačkih skupina u Hrvatskoj
(To what extent does the experience of being labeled ultras coincide with the expressed distance of the general population of youth and older citizens towards members of supporters groups in Croatia)

Autori
Mustapić, Marko ; Perasović, Benjamin ; Franc, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
IX. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva - Hrvatska podvojeno društvo? Sociološki prilozi raspravi. Knjiga sažetaka / Tomić-Koludrović, Inga ; Petrić, Mirko ; Marelić, Marko ; Bilandžić, Mirela - Zagreb : HSD, 2023, 50-51

ISBN
978-953-8070-23-5

Skup
IX. NACIONALNI KONGRES HRVATSKOG SOCIOLOŠKOG DRUŠTVA HRVATSKA: PODVOJENO DRUŠTVO? SOCIOLOŠKI PRILOZI RASPRAVI

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 19.05.2023. - 20.05.2023

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
ultras, supkultura, socijalna distanca, etiketiranje, Hrvatska
(ultras, subculture, social distance, labeling, Croatia)

Sažetak
Identitet i aktivnosti pripadnika ultras supkulture u interakciji s okolinom snažno utječu na njihov status u društvu. Ultrasi u Hrvatskoj kontinuirano nailaze na etikete i predrasude. U sociološkim istraživanjima im se do 2010-ih najčešće pristupalo kao devijantnima. Posljednjih godina im se znanstvenim istraživanjima zbog njihove borbe protiv komodifikacije i kriminala u modernom nogometu pristupa i kao društvenim aktivistima. Socijalna distanca je mjera bliskosti ili udaljenosti pojedinca ili skupine u odnosu na neku socijalnu ili etničku skupinu. U ovom izlaganju koristit ćemo podatke prikupljene u Hrvatskoj u okviru H2020 projekta PROMISE (‘Promoting youth involvement and social engagement’) za provjeru dva istraživačka cilja: 1) utvrđivanje socijalne distance građana prema pripadnicima navijačkih skupina i 2) utvrđivanje samoprocjene etiketiranosti ultrasa. U anketi realiziranoj 2018., na online reprezentativnim uzorcima mladih od 15 do 29 godina (N=600) i građana starijih od 30 godina (N=600), pri mjerenju socijalne distance sudionici su trebali označiti koliko bi pripadnike navijačkih skupina željeli ili ne bi željeli imati za susjede. U okviru etnografskog istraživanja ultras grupe White Stones Varaždin provedeni su 2017. dubinski intervjui (N=25). Iz provedenih intervjua, kao i dnevničkih zapisa, koristit ćemo podatke koji ukazuju na specifičnu perspektivu i percepciju etiketiranosti sudionika u njihovoj svakodnevici. Rezultati analize kvantitativnih i kvalitativnih podataka ukazuju na odnos između naglašene socijalne distance opće populacije ponajprije odraslih prema navijačkim skupinama i osjećaja etiketiranosti i stigmatizacije ultrasa u lokalnoj zajednici.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Psihologija

POVEZANOST RADA