Pregled bibliografske jedinice broj: 1273538
Graditelji i klesari istarskih kaštela / Costruttori e scalpellini dei dei castelli istriani
Graditelji i klesari istarskih kaštela / Costruttori e scalpellini dei dei castelli istriani // Istarski kašteli: njihovi feudalni gospodari, arhitektura, svakodnevica / I castelli istriani: i loro signori feudali, l'architettura, la quotidianita / Istrski kašteli: njihovi fevdalni gospodarji, arhitektura, vsakdanje življenje / Levak, Maurizio (ur.).
Momjan, Kuća kaštela: Istarsko povijesno društvo - Societa storica istriana, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, 2023. str. 10-11 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, prošireni sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1273538 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Graditelji i klesari istarskih kaštela / Costruttori
e scalpellini dei dei castelli istriani
(Builders and Stonemasons of Istrian castles)
Autori
Bradanović, Marijan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni
Izvornik
Istarski kašteli: njihovi feudalni gospodari, arhitektura, svakodnevica / I castelli istriani: i loro signori feudali, l'architettura, la quotidianita / Istrski kašteli: njihovi fevdalni gospodarji, arhitektura, vsakdanje življenje
/ Levak, Maurizio - Momjan, Kuća kaštela : Istarsko povijesno društvo - Societa storica istriana, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, 2023, 10-11
Skup
Istarski kašteli: njihovi feudalni gospodari, arhitektura, svakodnevica / I castelli istriani: i loro signori feudali, l'architettura, la quotidianita / Istrski kašteli: njihovi fevdalni gospodarji, arhitektura, vsakdanje življenje
Mjesto i datum
Buje, Hrvatska, 12.05.2023. - 13.05.2023
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Istra, kašteli, graditelji, klesari, kasni srednji, rani novi vijek
(stria, castles, builders, stonemasons, late middle, early modern centuries)
Sažetak
Već gotovo tri četvrtine stoljeća, u prvom redu radom B. Fučića a zatim I. Matejčića i Ž. Bistrovića postupno se raspliće rad pojedinih majstora i radionica zidnog slikarstva i njihovo kretanje teritorijem austrijskog i mletačkog dijela Istre. Ovdje će se na sličan način i prigodno, u prvom redu korištenjem tradicionalnih povijesnoumjetničkih metoda, u formi atribucijskih prijedloga, upozoriti na pravce i radijus kretanja graditeljskih i klesarskih radionica Istrom, u doba kasnog srednjeg i ranog novog vijeka. U fokusu će biti ne toliko arhitektura već dekorativna arhitektonska plastika istarskih utvrđenih feudalnih rezidencija. Dakle heraldički akcenti i drugi reljefi koji su krunili pojedine arhitektonske realizacije. No radi zaokruživanja ukupne slike sagledat će se oni komparativno, u širem geografskom i tipološkom konktekstu. Drugim riječima, primjeri s utvrđenih rezidencija pojedinih gospodara s područja austrijske i s područja mletačke Istre usporedit će se s djelatnošću istih graditeljskih i klesarskih radionica na komunalnim ili bratovštinskim investicijama, npr. gradskim zidinama, fonticima i crkvama. Tragom majstora koji su se okušali u radu na gradnji i ukrašavanju utvrđenih rezidencija istarskih gospodara komparativna analiza će se, radi stjecanja šire slike, geografski širiti izvan istarskoga područja, na područje Krasa, Kranjske i sjevernog ruba mletačke Dalmacije, tj. područje kvarnerskih otoka. Brojnošću primjera koji će se donijeti nastojat će se ukazati na snagu danas pomalo zapostavljenih tradicionalnih povijesnoumjetničkih alata poput morelijanske analize, u kreiranju potpunije slike istarskoga kulturnog krajolika kasnog srednjeg i ranog novog vijeka. Komparativno će se, svaki sa svojim širim usporednim primjerima, obraditi slučajevi Pazina, Kršana, Vižinade, Svetvinčenta i Momjana a koliko vrijeme dozvoli i drugi. Primjera je toliko da opsegom daleko premašuju okvire jednog referata pa i rada u zborniku radova. Prema mišljenju autora, oni već odavno pozivaju biti ravnopravno uključeni u neke nove sinteze istarske kulturne povijesti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
NadSve-Sveučilište u Rijeci-uniri-human-18-245 - Kulturni krajolik sjevernog Jadrana – popunjavanje lakuna (Bradanović, Marijan, NadSve - UNIRI Sredstva potpore znanstvenim istraživanjima) ( CroRIS)
--PZS-2019-02-1624 - Globalni humanizmi: novi pogledi na srednji vijek (300-1600) (GLOHUM) (Jurković, Miljenko) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Rijeka,
Sveučilište u Rijeci
Profili:
Marijan Bradanović
(autor)