Pregled bibliografske jedinice broj: 1273363
Visokoprotočna analiza N-glikozilacije komponente komplementa C3 kao biljega šećerne bolesti tipa 1
Visokoprotočna analiza N-glikozilacije komponente komplementa C3 kao biljega šećerne bolesti tipa 1, 2023., doktorska disertacija, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, ZAGREB
CROSBI ID: 1273363 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Visokoprotočna analiza N-glikozilacije komponente
komplementa C3 kao biljega šećerne bolesti tipa 1
(High-throughput N-glycosylation analysis of
complement component C3 as biomarker of type 1
diabetes)
Autori
Šoić, Dinko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Mjesto
ZAGREB
Datum
31.03
Godina
2023
Stranica
101
Mentor
Olga Gornik Kljaić
Ključne riječi
N-glikozilacija, Šećerna bolest tipa 1, C3
(N-glycosylation, type 1 diabetes, C3)
Sažetak
Ubrzani razvoj analitičkih tehnika u posljednjih nekoliko desetljeća omogućio je temeljito istraživanje procesa N-glikozilacije u brojnim patofioziološkim stanjima, a uočene promjene u mnogima od njih dovele su do strelovitog rasta interesa za glikobiologiju. Promjene u N- glikozilaciji danas se smatraju vrijednim biljezima raznih bolesti, te se njihova specifičnost pokušava iskoristiti u diferencijalne, dijagnostičke i prognostičke svrhe. Prethodne studije pokazale su da je N- glikanski profil plazmatskih proteina promijenjen u šećernoj bolesti tipa 1 (ŠBT1). Jedna od izraženije uočenih promjena bila je ona u zastupljenosti visoko-manoznih glikanskih struktura u plazmatskom N-glikomu. Ove strukture dominantno bi mogle potjecati s komponente komplementa C3, budući da je to glikoprotein s isključivo visoko-manoznim glikanima vezanima na proteinsku okosnicu za kojeg je poznato da doprinosi razvoju ŠBT1 pojačavanjem autoimunih upalnih procesa. Iz tog je razloga u ovom radu razvijena visokoprotočna metoda za analizu N- glikozilacije pojedinih glikozilacijskih mjesta ljudskog C3 proteina upotrebom tekućinske kromatografije spregnute sa spektrometrom masa (LC-MS) temeljena na njegovu obogaćivanju iz plazme pomoću lektinskog afinitetnog medija visokog afiniteta za manozu. Novorazvijenom metodom zatim je analizirana krvna plazma ispitanika novodijagnosticiranih šećernom bolesti tipa 1 i njihove zdrave braće i sestara te su uočene značajne promjene C3 N-glikoma. ŠBT1 povezana je s porastom manje procesuiranih struktura s više manoznih podjedinica na oba N- glikozilacijska mjesta. Nadalje, C3 N- glikozilacija je analizirana u odrasloj populaciji ispitanika s različitim stupnjem najčešćih komplikacija ŠBT1 – retinopatije i albuminurije. Pokazano je da se C3 N-glikom značajno mijenja u teškoj albuminuriji u ŠBT1, no da je neovisan o trajanju bolesti. Retinopatija je pak dovela do promjene samo jedne glikoforme, dok su svi osim jednog C3 glikopeptida značajno povezani s razinama hemoglobina A1c (HbA1c). Predstavljene spoznaje ukazuju na uključenost N-glikozilacije i C3 komponente komplementa u patofiziologiju šećerne bolesti tipa 1 te upućuju na značaj C3 N- glikoma kao potencijalnog dijagnostičkog i prognostičkog biljega ove bolesti i njoj pridruženih komplikacija.
Izvorni jezik
Hrvatski