Naslov
Oblici ostvarivanja odgojnih ciljeva dominantne društvene ideologije na nastavi povijesti u drugoj polovici 20. stoljeća
(Forms of Achieving the Educational Goals of The Dominant Social Ideology in History Classes in the Second Half of the 20th Century)

Autori
Lukaš, Mirko ; Puljić, Mihael

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka s Međunarodne znanstveno-stručne konferencije: Kakav odgoj želimo? / Karamatić Brčić, Matilda ; Vrkić Dimić, Jasmina ; Iveljić, Ana Marija - Zadar : Sveučilište u Zadru, 2023, 104-105

ISBN
978-953-331-414-3

Skup
Kakav odgoj želimo? What kind of upbringing and education do we want?

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 18.05.2023. - 20.05.2023

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
ideološke vrijednosti, marksistička idejnost odgoja, memoarski izvori, povijesne ličnosti, socijalističko samoupravljanje
(ideological values, Marxist idealism of education, memoir sources, historical figures, visits, socialist self-management)

Sažetak
Polazeći od povijesne perspektive ovim se radom analiziraju sadržaji pedagoške literature korišteni u realizaciji nastave Povijesti u osnovnoj školi. Metodom povijesne analize sadržaja promatraju se čimbenici u provedbi odgojnih ciljeva utemeljenih na ideji samoupravnog socijalizma na prostoru SR Hrvatske. Odgojni ciljevi dominantne društvene ideologije druge polovice 20. stoljeća na promatranom prostoru reflektiraju se u ljubavi prema radišnom čovjeku kao nositelju napretka, razvoju svijesti o društvenoj jednakosti i ravnopravnosti, na nužnosti primjene principa nagrađivanja prema radu, nacionalnoj pripadnosti, ljubavi i odanosti prema svom narodu, samoupravnoj socijalističkoj zajednici, itd. U promatranom su razdoblju ideološki promicatelji i nositelji vlasti osmišljavali specifične oblike u svrhu ostvarivanja odgojnih ciljeva. Sve odgojno- obrazovne institucije u promatranom povijesnom kontekstu imaju ideološki utemeljenu društvenu ulogu i zadaću. Uz općeobrazovnu zadaću usmenog i pismenog izražavanja, permanentnog obrazovanja i samoobrazovanja te razvitka kritičkog mišljenja, stjecanja korisnih radnih navika i oblikovanja višestrano razvijene ličnosti, škola postaje temeljni promicatelj i prenositelj prevladavajućih i dominantnih ideoloških vrijednosti. Društveno definirane vrijednosti promatranog razdoblja ogledaju se u zadaćama razumijevanja suvremene organizacije socijalističkog društva i njegovog daljnjeg razvoja, i to posebice u razvoju načela samoupravljanja, razvoja svijesti o društvenoj odgovornosti i disciplini te upoznavanju s osnovnim pravima i dužnostima građana u socijalističkoj zajednici. Sve navedene zadaće nužno proizlaze iz marksističkog pristupa pojavama u prošlosti i tadašnjoj suvremenosti. Nastavom povijesti promovirala se dominantna društvena ideologija u shvaćanju nužnosti zajedničke oslobodilačke borbe i socijalističke revolucije jugoslavenskih naroda, njihovog bratstva i jedinstva te nužnosti njihove ravnopravne suradnje i osjećaja osobne i zajedničke odgovornosti. Primjenom marksističke metodologije nastava povijesti primjenjuje sljedeće odgojne oblike rada: motivaciju učenika za prošlost njihovog zavičaja i naroda, upoznavanje istaknutih povijesnih ličnosti te zbivanja u svijetu i domovini. U nastavnom procesu koriste se i fragmenti umjetničkog stvaralaštva iz djela glazbene i likovne umjetnosti, posjeti muzejima i posjete sudionika NOB-a školama u svrhu oživljavanja sadržaja povijesti. Nastava se obogaćivala upotrebom memoarske literature, dokumentarnim i ilustrativnim materijalima, a učenici koji su iskazivali veći interes za sadržaje povijesti okupljali su se u povijesnim skupinama kao oblicima izvannastavnih aktivnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA