Pregled bibliografske jedinice broj: 1273238
Klaustrofobični prostori i atmosfera fatalizma u Ubojicama Roberta Siodmaka
Klaustrofobični prostori i atmosfera fatalizma u Ubojicama Roberta Siodmaka // Folia linguistica et litteraria – Časopis za nauku o jeziku i književnosti, (2022), 43; 109-126 doi:10.31902/fll.43.2022.6 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1273238 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Klaustrofobični prostori i atmosfera fatalizma u Ubojicama Roberta Siodmaka
(Claustrophobic Spaces and the Atmosphere of Fatalism in Robert Siodmak's The Killers)
Autori
Petković, Rajko
Izvornik
Folia linguistica et litteraria – Časopis za nauku o jeziku i književnosti (1800-8542)
(2022), 43;
109-126
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
film noir, alijenacija, usamljenost, velegrad, sudbina, klaustrofobični prostori, fatalizam
(film noir, alienation, loneliness, metropolis, fate, claustrophobic spaces, fatalism)
Sažetak
Struja film noira razvila se u američkom filmu četrdesetih i pedesetih godina. Za razliku od optimistična i primarno eskapističkog karaktera američkog filma tridesetih, ratne i poratne godine obilježava znatno veći stupanj realizma, što se u struji film noira pretočilo u vrlo depresivan i pesimističan pogled na svijet. Američka politička misao od samog se početka razvijala kao dihotomija između rastućeg procesa urbanizacije te tradicionalnoga ruralnog društva, a ta se dihotomija pretočila i u filmsku industriju. Dok su Disney i Capra oslikavali Ameriku u njenu predurbanom, gotovo pastoralnom ozračju, glavna tema film noira je bolan rascjep koji je pogodio američko društvo, gdje je američko pučanstvo postalo dominantno urbano. Teme turobna i depresivna života u američkom metropolisu dominirale su američkim filmom četrdesetih i pedesetih, opisujući sveprožimajuću korupciju i rastući kriminal, urbanu klaustrofobiju, gubitak identiteta i opsesivan karakter novostvorena urbanog stanovništva, koje su proganjali osjećaji alijenacije i usamljenosti. Za razliku od aktivnih protagonista predratnoga američkog filma, junaci film noira često su naivni gubitnici koji se ne mogu othrvati nepredvidivim hirovima sudbine, koja postaje ključni element. Lokacije film noira, koje su odreda ili turobni interijeri ili mračni eksterijeri, pojačavaju temu usamljenosti pojedinca suočena s razornim učinkom nekontroliranog rasta metropolisa. Na primjeru kanonskog filma Ubojice (1946) nastojat će se prikazati međuodnos gore navedenih elemenata, a posebno klaustrofobičnih lokacija i atmosfere fatalizma u film noiru.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Filmska umjetnost (filmske, elektroničke i medijske umjetnosti pokretnih slika)
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)
- Scopus
