Naslov
Metabolički sindrom
(Metabolic syndrome)

Autori
Bošnjak (čurić), Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zavod za medicinsku biokemiju i hematologiju

Mjesto
Zagreb

Datum
06.09

Godina
2015

Stranica
52

Mentor
Petlevski, Roberta

Ključne riječi
Metabolički sindrom, visceralna debljina, inzulinska rezistencija, inzulin, hiperinzulinemija, inzulinski receptor, prekomjerna tjelesna težina, pretilost, kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, dislipidemija, hipertenzija, metabolički poremećaj, prevencija
(Metabolic syndrome, visceral obesity, insulin resistance, insulin, hyperinsulinemia, insulin receptor, overweight, obesity, cardiovascular disease, diabetes, dyslipidemia, hypertension, metabolic disorder, prevention)

Sažetak
Pojam metabolički sindrom predstavlja skup visokorizičnih čimbenika za nastanak šećerne bolesti tipa 2 i kardiovaskularnih bolesti.. Glavni pokretači nepovoljnih ishoda sa metaboličkim sindromom su visceralna pretilost (velika količina masnog tkiva u struku) i inzulinska rezistencija (rezistencija stanica perifernih tkiva na učinak inzulina). Oba stanja su povezana sa intolerancijom glukoze, šećernom bolešću, dislipidemijom, arterijskom hipertenzijom, poremećajima u metabolizmu ugljikohidrata i masti, poremećajima koagulacije i fibrinolize te disfunkcijom endotela. Inzulinska rezistencija označava stanje u kojem inzulin, unatoč održanom lučenju iz gušterače, ne može ostvariti svoje unutarstanične učinke. Čimbenike koji djeluju na stanje inzulinske rezistencije dijelimo na prirođene ili stečene čimbenike. U grupu prirođenih čimbenika ubrajamo mutacije gena za inzulinski receptor, transportere glukoze i signalne proteine te protutijela na inzulinski receptor i brojna druga neidentificirana stanja. U stečene čimbenike možemo svrstati neaktivnost, nezdrava prehrana, starija dob, utjecaj nekih lijekova, glukotoksičnost i lipotoksičnost. Različitost patoloških stanja organizma na temelju utjecaja inzulinske rezistencije proizlaze iz različitih učinaka inzulina kojima regulira temeljne metaboličke procese i same interakcije inzulinske rezistencije sa učincima kompenzatorne hiperinzulinemije u organima koji zadržavaju normalnu osjetljivost na inzulin. S inzulinskom rezistencijom korelira masno tkivo u abdominalnoj šupljini (visceralno tkivo) koje je za razliku od supkutanog metabolički aktivan organ pa je po novim saznanjima za kardiovaskularni rizik bitnija raspodjela masnog tkiva od njegove količine. Visceralno tkivo luči različite adipocitokine udružene sa upalom, disfunkcijom endotela i trombozom. Neki znanstvenici smatraju da visceralna debljina prethodi inzulinskoj rezistenciji stvarajući navedene poremećaje, pa primarnost čimbenika u patogenezi metaboličkog sindroma ostaje i dalje otvorenom. Liječenje metaboličkog sindroma treba se provoditi liječenjem osnovnog uzroka. To se prije svega odnosi na zdraviji način života koji uključuje bolju kontrolu tjelesne težine, zdravu prehranu i povećanje tjelesne aktivnosti a potom na liječenje čimbenika rizika za kardiovaskularnu bolest, ukoliko su i dalje prisutni unatoč promjeni životnog stila. Rano prepoznavanje, liječenje i sprečavanje nastanka metaboličkog sindroma predstavlja značajan izazov zdravstvenim djelatnicima jer je kardiovaskularna i ukupna smrtnost povišena kod osoba sa metaboličkim sindromom posebice jer smo danas suočeni sa sve većim porastom prekomjerne tjelesne težine, pretilosti i fizički neaktivnog načina života.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Farmacija

POVEZANOST RADA