Pregled bibliografske jedinice broj: 1273044
Utjecaj različitih koncentracija glukoze na aktivnost piruvat kinaze u HepG2 stanicama
Utjecaj različitih koncentracija glukoze na aktivnost piruvat kinaze u HepG2 stanicama, 2017., diplomski rad, diplomski, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zavod za medicinsku biokemiju i hematologiju, Zagreb
CROSBI ID: 1273044 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj različitih koncentracija glukoze na
aktivnost piruvat kinaze u HepG2 stanicama
(Effect of different glucose concentrations on
pyruvate kinase activity in HepG2 cells)
Autori
Vuljanić, Dora
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zavod za medicinsku biokemiju i hematologiju
Mjesto
Zagreb
Datum
15.05
Godina
2017
Stranica
43
Mentor
Petlevski, Roberta
Ključne riječi
Šećerna bolest, glikoliza, glukoza, piruvat kinaza, HepG2, katalitička aktivnost, enzimska kinetika
(Diabetes mellitus, glycolysis, glucose, pyruvate kinase, HepG2, catalytic activity, enzyme kinetics)
Sažetak
Šećerna bolest je metabolički poremećaj kojeg karakterizira stanje kronične hiperglikemije i poremećeni metabolizam ugljikohidrata, masti i proteina zbog oštećene sekrecije inzulina i/ili poremećaja u signalnim putevima. U održavanju odgovarajuće koncentracije glukoze u krvi ključnu ulogu ima jetra. Metabolizam glukoze u jetri reguliraju hormoni koji utječu na enzimsku aktivnost ili sintezu samog enzima. Ovisno o potrebama metabolizma izmijenjuju se dva procesa, glikoliza i glukoneogeneza. Kako bi se koncentracija glukoze održala unutar referentnog intervala bitna je regulacija ključnih enzima oba procesa. U šećernoj bolesti dolazi do povećane glukoneogeneze i glikogenolize u stanicama jetre. S druge strane smanjene su aktivnosti enzima glikolize i glikogeneze. Cilj ovog istraživanja je ispitati stupanj glikolize u tumorskim HepG2 stanicama u hiperglikemijskim uvjetima. HepG2 stanice tretirali smo s četiri otopine različitih koncentracija glukoze (5 mM, 20 mM, 30 mM i 50 mM) te su tako tretirane stanice predstavljale model hepatocita u šećernoj bolesti. Stupanj glikolize odredili smo na temelju mjerenja katalitičke aktivnosti glikolitičkog enzima piruvat kinaze. Piruvat kinaza ima ključnu ulogu u zadnjem koraku glikolize, prevođenju fosfoenolpiruvata u piruvat. Aktivnost jetrenog izoenzima regulirana je alosteričkim efektorima i fosforilacijom. Katalitičku aktivnost piruvat kinaze (PK) izračunali smo iz spektrofotometrijskog mjerenja apsorbancije reduciranog koenzima. Podaci su statistički obrađeni u komercijalnom statističkom programu GraphPad Prism 6.01 i Microsoft Office Excel 2016. Za obradu rezultata korišteni su one- way ANOVA i Sidakov test. Rezultati istraživanja pokazuju statistički značajan pad aktivnosti piruvat kinaze kako se povećavala koncentracija glukoze u stanicama. Katalitička aktivnost enzima bila je najniža u uvjetima 30 mM glukoze. Kod koncentracije 50 mM glukoze nije vidljiv statistički značajni pad u odnosu na kontrolu jer je došlo do zasićenja aktivnih mjesta na enzimu. Rezultati potvrđuju prethodne hipoteze da je stupanj glikolize manji kod osoba s uznapredovalim stadijem šećerne bolesti kod kojih je prisutna veća koncentracija glukoze u krvi (20 mM i 30 mM).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Farmacija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb
Profili:
Roberta Petlevski
(autor)