Naslov
KAKO MOŽEMO POMOĆI PACIJENTIMA STARIJE ŽIVOTNE DOBI – SAZNANJA IZ PROJEKTA EUROAGEISM
(HOW WE CAN HELP ELDERLY PATIENTS - FINDINGS FROM THE EUROAGEISM PROJECT)

Autori
Kummer, I. ; Držaić, M. ; Ortner Hadžiabdić, M. ; Bužančić, I., Paar, E. ; De Lai, E. ; Kranželić, M. ; Brkić, J. ; Fialova, D.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka 3. hrvatskog kongresa kliničke farmacije / Ortner Hadžiabdić, M. - Zagreb : Hrvatsko farmaceutsko društvo, 2022, 67-69

ISBN
978-953-7897-12-3

Skup
3. hrvatski kongres kliničke farmacije

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 09.06.2022. - 11.06.2022

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
osobe starije životne dobi, EUROAGEISM, farmakoterapija
(elderly, EUROAGEISM, pharmacotherapy)

Sažetak
Uvod rada Istraživanja pokazuju da primjena određenih skupina lijekova u osoba starije živote dobi povećava rizik od neželjenih događaja te može dovesti do padova i lomova, pogoršanja kognitivnih funkcija itd. U takve lijekove ubrajaju se: antikolinergici, sedativi, antihipertenzivi koji dovode od ortostatske hipotenzije i dr. Dostupni su različiti kriteriji i validirani alati koji mogu pomoći prepoznati takve lijekove te poboljšati kvalitetu propisivanja lijekova u starijih osoba. Stariji bolesnici su također izloženi visokom riziku suboptimalnog propisivanja lijekova, zbog čega se ne postižu optimalni ishodi liječenja. Neophodan dio skrbi za osobe starije životne dobi predstavlja optimiziranje farmakoterapije. Svrha rada Koristeći validirane alate utvrditi 1) lijekove koje povećavaju rizik od nuspojava (antikolinergičke i sedativne lijekove, lijekove koji povećavaju rizik od padova (engl. Fall Risk Increasing Drug, FRID) i 2) suboptimalno propisane lijekove u osoba starije životne dobi. Također će biti analizirani i prikazani čimbenici rizika koji utječu na nedostatno propisivanje, te koji povećavaju rizik od propisivanja lijekova s nepovoljnim profilom nuspojava u starijih osoba. Metode Istraživanje je provedeno u javnim ljekarnama na području Grada Zagreba, Slavonije i Istre u sklopu projekta EuroAgeism Horizon 2020. U istraživanje su uključeni ispitanici UP-2 Klinička farmacija u sustavu zdravstva: MOGUĆNOSTI I IZAZOVI 68 koji su zadovoljili uključne kriterije (dob ≥ 65 godina te propisan barem jedan lijek na recept). Istraživanje je provedeno u skladu s etičkim načelima i ispitanici uključeni u istraživanje su dobrovoljno potpisali informirani pristanak prije početka istraživanja. Podaci su prikupljani korištenjem strukturiranog, standardiziranog upitnika koji je razvijen za potrebe projekta EuroAgeism Horizon 2020, a analizirani pomoću START kriterija (engl. Screening Tool to Alert doctors to the Right Treatment) (O’Mahoney i sur.), Indeksa opterećenosti antikolinergičkim i sedativnim lijekovima (engl. DBI, Drug Burden Index) (Hilmer i sur.) i STOPPFall alata (Seppala i sur.). Sva tri alata su prilagođena za analizu lijekova dostupnih u Hrvatskoj. U analizi dobivenih rezultata korištene su deskriptivne i interferencijalne statističke metode, p<0, 05 smatran je statistički značajnim. Podaci su analizirani pomoću IBM SPSS v 20. Rezultati U istraživanje je uključen 388 ispitanik, medijana dobi 73 (interkvartilni raspon 68-80), pri čemu je 63, 7% ispitanika bilo ženskog spola. Bolesnici su bolovali od hipertenzije (75, 5%), dislipidemije (47, 9%), oslabljenog vida (41, 4%), problema sa spavanjem (33, 5%), šećerne bolesti (25, 3%), oštećenog sluha (23, 4%), gastritisa, duodenitisa i ezofagitisa (21, 1%) i osteoporoze (20, 1%). Bodovi na testu krhkosti iznosili su 3, 02±1, 26 (raspon 1-9) što ukazuje da je većina ispitanika u dobroj formi, te da nitko od uključenih bolesnika nije imao ozbiljan stupanj krhkosti. 1.) Korištenjem START kriterija u svih 388 ispitanika je utvrđeno da svi bolesnici, koji imaju propisan lijek iz skupine kortikosteroida za sustavnu primjenu, a koriste ga duže od 90 dana nisu imali propisane bisfosfonate, vitamin D i kalcij (n=5). Svim pacijentima koji trpe umjerenu ili jaku bol (n=110), u terapiji nije propisan opioid jakog djelovanja, dok većina pacijenata (96, 7%) koji koriste opioide nisu istodobno koristili laksative (n=58) ; 94, 9% pacijenata koji su oboljeli od osteoporoze nisu imali propisane vitamin D i kalcij (n=74), a 90, 3% ispitanika oboljelih od reumatoidnog artritisa nije imalo propisan metotreksat, sulfasalazin, hidroksiklorokin, leflunomid niti azatioprin (n=28). Nije utvrđeno postojanje korelacije između dobi, spola i nedostatnog propisivanja u ispitivanom uzorku. 2.) Indeks opterećenja lijekom. Iz prikupljene populacije izdvojeno je i analizirano 84 ispitanika ; njih 51, 2% imalo je u terapiji propisan jedan ili više lijekova s DBI liste. Srednja vrijednost DBI bodova za sve pacijente iznosila je 0, 5±0, 67 bodova (medijan 0, 1270, IQR 0 - 0, 833). Među DBI lijekovima, većina je bila iz skupine lijekova s djelovanjem na živčani sustav (76, 1%). Najčešće propisivani DBI lijekovi u ispitivanoj populaciji bili su anksiolitici/hipnotici (58, 6%). Od propisanih anksiolitika/ hipnotika, 87, 8% su bili benzodiazepini, a 12, 2% Z-lijekovi (zolpidem). Utvrđena je 3. hrvatski kongresKLINIČKE FARMACIJE 09. - 11. lipnja 2022. Hilton Garden Inn, ZAGREB 69 statistički značajna korelacija DBI indeksa s brojem lijekova (p<0, 001), stupnjem krhkosti (p=0, 019) i doživljajem vlastitog zdravlja (p=0, 003), dok korelacija s dobi nije ustanovljena. 3.) Lijekovi koji povećavaju rizik od pada. Analizirano je 164 ispitanika, a primjena FRID-ova zabilježena je kod 70, 1% ispitanika. Nešto više od trećine ispitanika (35, 4%) imalo je u terapiji jedan FRID. Uočena je statistički značajna razlika između prosječnog broja FRID-ova u odnosu na spol ispitanika (p=0, 026) ; FRID-ove su češće imale propisane žene. Najčešće propisane skupine FRID-ova bili su diuretici (46, 3% ispitanika) i benzodiazepini (37, 2% ispitanika), dok su najčešće korišteni FRID-ovi bili diazepam (21, 3%), tramadol (11, 6%) i hidroklorotiazid (11, 0%). Zaključak Lijekovi koji imaju povećan rizik od nuspojava kao i suboptimalno propisivanje visoko su zastupljeni u ispitanika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koji svoje lijekove podižu u javnim ljekarnama širom Hrvatske. Ljekarnicima su dostupni alati kojima mogu utvrditi prikladnost propisane terapije te time utjecati na smanjenje pojave mogućih neželjenih štetnih učinaka lijekova u starijih osoba. Ovo istraživanje dobilo je potporu projekta EuroAgeism H2020 ESR 7

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Farmacija

POVEZANOST RADA