Naslov
Potencijalno neprikladni lijekovi u osoba starije životne dobi utvrđeni implicitnim kriterijima i njihova povezanost s karakteristikama bolesnika
(POTENTIALLY INAPPROPRIATE MEDICATIONS IN ELDERLY PATIENTS DETERMINED BY IMPLICIT CRITERIA AND THEIR ASSOCIATION WITH PATIENTS' CHARACTERISTICS)

Autori
Kavran, Valentina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
17.05

Godina
2018

Stranica
67

Mentor
Maja Ortner Hadžiabdić

Ključne riječi
starije osobe, potencijalno neprikladni lijekovi (PNL), Indeks prikladnosti lijekova, MAI kriteriji, bolesti probavnog sustava, demografski i klinički čimbenici
(elderly patients, potentially inappropriate medications (PIM), Medication Appropriateness Index, MAI criteria, gastrointestinal diseases, demographic and clinical factors)

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je odrediti učestalost propisivanja potencijalno neprikladnih lijekova (PNL) u hospitaliziranih osoba starije životne dobi s bolestima probavnog sustava koristeći implicitne kriterije te utvrditi povezanost PNL- ova s demografskim i kliničkim čimbenicima. Retrospektivno, presječno opservacijsko istraživanje uključilo je pacijente primljene putem hitnog ili elektivnog prijema na Odjel gastroenterologije Klinike za unutarnje bolesti Kliničke bolnice Dubrava u razdoblju od listopada 2014. do listopada 2015. godine. Uključujući kriteriji bili su životna dob od 65 ili više godina te bolest probavnog sustava ili neoplazma koja zahvaća probavni sustav. Na temelju prikupljenih podataka prikladnost svakog lijeka u terapiji pojedinog ispitanika tijekom hospitalizacije procijenjena je pomoću implicitnog Indeksa prikladnosti lijekova (MAI kriterija) te su na taj način identificirani PNL-ovi. Dodatno je istražena povezanost utvrđenih PNL-ova s demografskim i kliničkim čimbenicima. Podaci su statistički obrađeni u programu IBM SPSS v20. Istraživanje je uključilo 62 pacijenta prosječne dobi 73, 84 ± 5, 55 godina koji su prosječno imali 5, 94 ± 2, 90 dijagnoza i koristili 7, 15 ± 3, 45 lijekova. Identificirano je 68, 6% lijekova u terapiji 96, 8% ispitanika potencijalno neprikladnih barem prema jednom od deset MAI kriterija. Najčešći problem bile su neispravne ili nepotpune upute (24, 8%), klinički neopravdane indikacije (19, 6%) i lijek-lijek interakcije (14, 9%). Lijekovi najčešće uključeni u neprikladno propisivanje bili su oni s djelovanjem na probavni (16, 3%), kardiovaskularni (16, 0%) i živčani (8, 6%) sustav. Najpropisivaniji PNL bio je antibiotik cefuroksim (n=25). Prosječan indeks prikladnosti po lijeku iznosio je 2, 23 ± 2, 25, a prosječan indeks prikladnosti po pacijentu je iznosio 15, 90 ± 10, 93. Najviše vrijednosti indeksa imali su lijekovi s djelovanjem na osjetila (6, 50 ± 0, 71) i koštano-mišićni sustav (5, 25 ± 3, 08). Učestalost PNL-ova bila je povezana s većim brojem lijekova u terapiji (p < 0, 001). Učestalost potencijalno neprikladnog propisivanja u ovom je istraživanju bila vrlo visoka. Politerapija je bila povezana sa statistički značajno većom učestalosti PNL-ova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Farmacija

POVEZANOST RADA