Naslov
Propisivanje i uporaba antibiotika za liječenje infekcija gornjeg dišnog sustava u gradu Zagrebu: Stavovi, ponašanja i znanja liječnika i pacijenata
(Antibiotic prescribing and usage for the upper respiratory sistem infections in the city of Zagreb: Physicians' and patients' attitudes, behaviors and knowledge)

Autori
Šćulac, Monika

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
18.06

Godina
2018

Stranica
55

Mentor
Maja Ortner Hadžiabdić

Ključne riječi
Republika Hrvatska, kvalitativno istraživanje, infekcije gornjeg dišnog sustava, propisivanje antibiotika, uporaba antibiotika, antibiotska rezistencija, stavovi i ponašanja liječnika, znanja i ponašanja pacijenata
(Republic of Croatia, qualitative research, upper respiratory tract infections, antibiotics prescription, use of antibiotics, antibiotic resistance, physician attitudes and behavior, patient knowledge and behavior)

Sažetak
Cilj istraživanja. Cilj ovog rada bio je kvalitativnim metodama istražiti stavove, mišljenja i znanja o uporabi antibiotika za liječenje infekcija gornjih dišnih puteva s ciljem boljeg razumijevanja prakse propisivanja i uporabe antibiotika na području grada Zagreba. Sudionici i metode. Istraživanje je kvalitativne prirode pa je odabrana metoda prikupljanja podataka bio intervju, odnosno strukturirani, neformalni razgovor o istraživanoj temi. U istraživanje je uključeno ukupno deset sudionika, od čega pet pacijentica kojima je propisan antibiotik koji su koristili u posljednja tri mjeseca te tri liječnice i dva liječnika obiteljske medicine koji su u posljednjih tjedan dana propisali antibiotik za liječenje infekcije gornjeg respiratornog trakta. Ispitanicima je bila osigurana anonimnost i povjerljivost podataka, a rezultati su se analizirali zbirno te nitko osim istraživačkog tima nije imao pristup informacijama dokumentiranim tijekom intervjua. Rezultati. Liječnici su jednoglasno istaknuli da jasan klinički nalaz prilikom pregleda pacijenta često vodi propisivanju antibiotika bez upućivanja na dodatne dijagnostičke pretrage, a upućivanje na dodatne pretrage ponekad je otežano zbog nedostupnosti određenih dijagnostičkih metoda, njihovih troškova i izostanku volje pacijenata. Pacijenti koji vrše pritisak na liječnika u propisivanju antibiotika najvažniji su činitelj koji doprinosi propisivanju antibiotika kada za njima nema stvarne potrebe. Doprinos smanjenju propisivanja antibiotika bez utemeljene indiciranosti, prema sudionicima istraživanja, ostvariv je unutar sljedećih pretpostavki: poboljšanih uvjeta rada, trajne edukacije pacijenata i određenih obilježja liječničkog ponašanja. Sudionici navode da je problem rezistencije na određene bakterije prisutan i procjenjuju da se on u većoj mjeri odnosi na bolničke uvjete i infekcije. Pacijenti su demonstrirali poznavanje osnovnih znanja o antibioticima. Navedeno znanje se temelji na razlikovanju bakterijske-virusne infekcije, te važnosti cjelovitog i propisnog korištenja ovog lijeka. Dobiveni rezultati istraživanja upućuju na homogeni stav sudionika o važnosti izostanka dostupnosti antibiotika pacijentima bez liječničkog recepta. Propisivanje treba ostati u liječničkoj domeni kako bi se njihova zlouporaba mogla što više smanjiti. Zaključak. Ova studija identificirala je prilično visok stupanj razumijevanja uporabe antibiotika među pacijentima i racionalnog propisivanja među liječnicima, ali je i ukazala i na dodatnu potrebu za edukacijom i mjerama podizanja svijesti javnosti, ali i svih sudionika zdravstvenog sustava o važnosti antibiotika i njihove pravilne uporabe kao važne ciljeve u kontroli neprimjerene potrošnje antibiotika. Stoga, bi ovakva kvalitativna istraživanja, kojima je cilj istražiti iskustva sudionika in situ, trebalo proširiti na veći broj sudionika i provesti ih na području cijele Hrvatske kako bi se relevantnije identificirala problematika i dinamika razvoja otpornosti bakterija na antibiotike.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Farmacija

POVEZANOST RADA