Naslov
Dijagnostika mikrobioma u postmenopauzi?
(Should we test the microbioma in menopausal transition?)

Autori
Verbanac, Donatella

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
MSRM XVI Annual Meeting of the Mediterranean Society for Reproductive Medicine XII Croatian Congress on Gynaecologic Endocrinology, Human Reproduction and Menopause with international participation V Congress of Clinical Embryologist with international participation Knjiga sažetaka Book of Abstracts / - , 2019, 1-1

Skup
MSRM XVI Annual Meeting of the Mediterranean Society for Reproductive Medicine XII Croatian Congress on Gynaecologic Endocrinology, Human Reproduction and Menopause with international participation V Congress of Clinical Embryologist with international participation

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 05.09.2019. - 08.09.2019

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
postmenopauza ; mikrobiom ; NGS, disbioza ; upalne bolesti crijeva
(postmenopause ; microbiome ; NGS, dysbiosis ; inflammatory bowel diseases)

Sažetak
Mikrobiota je skup svih mikroorganizama na ljudskom tijelu ili unutar njega sa zaštitnom, strukturnom i metaboličkom ulogom. Održavanje sveukupne ravnoteže mikroorganizama u probavnom traktu, nužan je preduvjet i za zdravlje mikroflore i na sluznicama urogenitalnog trakta. Sastav mikrobiote crijeva, ali i vaginalne mikrobiote mijenja se tijekom života žene i smatra se da su fluktuacije u sastavu vaginalne mikrobiote direktno povezane s promjenama u crijevima. Sve se više potvrđuje činjenica da se mikrobiota općenito može smatrati biomarkerom za bolesti koje nastaju uslijed hormonskog (estrogenskog) disbalansa kod žena. Žene u menopauzi pod povećanim su rizikom od razvitka poremećaja u ravnoteži mikrobiote crijeva i urogenitalnog trakta (disbioze), a jedan od razloga je i niska razina estrogena. Izučavanje promjena u mikrobioti u žena koje ulaze u postmenopauzu predstavlja zanimljiv i nov pogled na cjelokupnu postmenopauzalnu problematiku i predstavlja osnovu za pojedine intervencije, posebno uvođenje hormonske nadomjesne terapije estrogenima. Naime, dokazano je da je sastav i raznolikost crijevnih mikroorganizama povezan s obrascima metabolizma estrogena koji mogu predviđati rizik od raka dojke u žena u postmenopauzi, pa je tako rizik za žene čije su crijevne bakterije učinkovitije u obradi estrogena manji. Nadalje, crijevna mikrobiota ima značajnu ulogu u razvoju postmenopauzalne pretilosti i osteoporoze, dok poremećena mikrobiota rodnice može dovesti do razvoja vulvovaginalne atrofije. Dodatno se izučava i korištenje probiotika, prebiotika i sinbiotika za reguliranje homeostaze crijevnog ekosustava. Takvi i slični pristupi koji ciljaju crijevnu mikrobiotu mogli bi imati blagotvorno djelovanje na zdravlje žena u postmenopauzi. To je jedan od glavnih razloga zbog čega se danas iznimna pažnja posvećuje aspektu koloniziranja sluznica prvenstveno gastroenteralnog i urogenitalnog trakta mikroorganizmima nakon što je reproduktivno razdoblje žene završeno. Zbog velike razlike u odgovoru mikrobiote među ženama u postmenopauzi u budućnosti se predviđa individualni pristup i potpuna analiza mikrobiote crijeva, vaginalnog trakta i metabolita mikrobiote. Iako je metodologija definiranje sojeva koji postoje u individualnim uzorcima još uvijek relativno skupa i složena, postoje značajni pomaci i nova znanja i iskustva u tom smjeru sve su dostupnija. Dijagnostika sastava mikroorganizama u gastroenterološkom i urogenitalnom traktu žena u postmenopauzi postat će zasigurno stvarnost. Detaljna istraživanja u tom terapijskom području se tek očekuju i predstavljaju značajne izazove u području translacijske biomedicine, kako za temeljne, tako i za kliničke istraživače.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Farmacija

POVEZANOST RADA