Pregled bibliografske jedinice broj: 1272257
Recepcija kazališnog uprizorenja drame „Tri sestre” A. P. Čehova u Narodnom kazalištu u Splitu (1948.)
Recepcija kazališnog uprizorenja drame „Tri sestre” A. P. Čehova u Narodnom kazalištu u Splitu (1948.) // Zbornik radova 2, Sveučilište Sjever, Doktorska konferencija za doktorande poslijediplomskih sveučilišnih doktorskih studija iz područja medija i komunikacije / Rosanda Žigo, I. ; Lasić-Lazić, J. ; Tomiša, M. (ur.).
Koprivnica: Centar za digitalno nakladništvo, Sveučilište Sjever, 2021. str. 272-292 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1272257 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Recepcija kazališnog uprizorenja drame „Tri sestre”
A. P. Čehova u Narodnom kazalištu u Splitu (1948.)
(Reception of Theatre Production of A. P. Chekhov's
Drama ''The Three Sisters'' in the National
Theatre in Split (1948))
Autori
Milevoj Šuran, Stenni
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova 2, Sveučilište Sjever, Doktorska konferencija za doktorande poslijediplomskih sveučilišnih doktorskih studija iz područja medija i komunikacije
/ Rosanda Žigo, I. ; Lasić-Lazić, J. ; Tomiša, M. - Koprivnica : Centar za digitalno nakladništvo, Sveučilište Sjever, 2021, 272-292
Skup
Doktorska konferencija za doktorande poslijediplomskih sveučilišnih doktorskih studija iz područja medija i komunikacije
Mjesto i datum
Koprivnica, Hrvatska, 28.11.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Čehov, „Tri sestre”, Narodno kazalište u Splitu, Lidija Mansvjetova, kazališna kritika
(Chekhov, ''The Three Sisters'', National Theatre in Split, Lidija Mansvjetova, theatre criticism)
Sažetak
Rad se bavi recepcijom kazališnog uprizorenja drame „Tri sestre” ruskog književnika Antona Pavloviča Čehova u Narodnom kazalištu u Splitu 1948. godine. Prva zabilježena hrvatska inscenacija ovog Čehovljevog djela promatra se kroz prizmu redateljskog čitanja drame koje potpisuje ruska redateljica Lidija Mansvjetova te kroz prizmu relevantne kazališne kritike objavljene u dnevnom tisku i publikacijama onoga doba. Pritom se na pojedinačne elemente primjenjuju metoda analize, komparacije, sinteze, analogije i povijesna metoda pojedinačnih činjenica: pojedinog kazališta, redateljice i drugih kazališnih djelatnika, kazališnih kritika, te društveno-političkih i kulturoloških promjena u društvu i kazalištu. Dolazi se do zaključka kako je režija ruske redateljice ponudila donekle modificirano, „oplemenjeno” tumačenje Čehovljeve drame u odnosu na ono koje su predstavili hudožestvenici u Zagrebu ranih dvadesetih godina 20. stoljeća, u znaku tzv. „psihološkog realizma”, a koje je predstavljalo polazište mnogim hrvatskim izvedbama Čehovljevih djela u 20. stoljeću. Predstava je doživjela petnaest izvedbi u režiji Mansvjetove pa se može pretpostaviti kako je, uvjetno rečeno, bila „dobro” prihvaćena među publikom i kazališnom kritikom. Uvjetno rečeno, jer je u kazališnoj kritici promatrana kroz socrealističku optiku kao dominantnu poetiku vladajućeg političkog sustava onoga doba, koja je podrazumijevala prevlast ideološke funkcije nad estetskom. Na taj je način predstava interpretirana kao trijumf realističke umjetnosti koju odlikuje „duboka, psihološka istinitost, otkrivanje tragike u svakodnevnom životu ljudi dorevolucionarne Rusije, vjera ljudi u veliki budući život”, potom „kao vjerni prikaz Čehovljevih junaka”, kao „naturalistička književnost s društvenom tendecijom” i dr. Time je izbjegnuto ozbiljnije bavljenje kazališnom problematikom Čehova jer su „Tri sestre” smještene unutar ideološki propisanih okvira „linearnog, transparentnog, komunikativnog, neproblematičnog i aplikativnog dramskog djela”.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kazališna umjetnost (scenske i medijske umjetnosti)
