Pregled bibliografske jedinice broj: 1272073
Biblijski bestijarij: uloga i mjesto životinja u Bibliji
Biblijski bestijarij: uloga i mjesto životinja u Bibliji. Zagreb: Biblijski institut & Hrvatsko biblijsko društvo, 2022 (monografija)
CROSBI ID: 1272073 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Biblijski bestijarij: uloga i mjesto životinja u
Bibliji
(Biblical bestiary: place and role of animals in the
Bible)
Autori
Berković, Danijel
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, strucna
Izdavač
Biblijski institut & Hrvatsko biblijsko društvo
Grad
Zagreb
Godina
2022
Stranica
156
ISBN
978-953-8003-28-8
Ključne riječi
bestijarij, biblija, životinja, hrana, zoonimi, zoolatrija, žrtva
(bestiary, bible, animal, food, zoonim, zoolatry, sacrifice)
Sažetak
Životinje su oduvijek bile i ostale sastavni dio čovjekova života te unutar mnogih sveza predstavljaju neizostavnu poveznicu, o čemu svjedoče analogije i metaforizacije koje su dio gotovo svakodnevne živopisne komunikacije među ljudima. Može se biti marljiv kao mrav, hrabar kao lav, plah kao košuta, tvrdoglav kao mazga ili umoran kao pas. Povezanost između čovjeka i životinje složena je i slojevita, ponekad do mjere koja zalazi u područje apsurda. S jedne strane, čovjek životinju upotrebljava kao hranu, iskorištava je, te je pritom nerijetko dovodi u patnju, a moderna se znanost životinjom koristi u eksperimentalne svrhe. S druge strane, životinja od pamtivijeka biva predmetom obožavanja (zoolatrija), dok je u novije doba životinja kao kućni ljubimac visoko rangirana s obzirom na pažnju i brigu koja joj se pruža, pa je pritom dobro poznata zoometafora, pasji život, kao slika turobnog i mučnog života, zapravo danas deplasirana. Suodnos čovjeka i životinje može se promatrati na tri razine. To su: eksploatacija, prehrana i prijateljstvo. Ovi se aspekti odnosa čovjeka i životinje nerijetko međusobno isključuju, ali se mogu i preklapati. Svojeg stočnog ljubimca farmer može upotrijebiti da mu služi i pomaže (eksploatacija), među njima se može roditi bliskost (prijateljstvo), ali „prijatelj“ može završiti i u loncu (prehrana). Povezanost čovjek sa životinjom osobito zadire u područje povijesti religije. Tu se ova povezanost javlja od starih vremena očitujući se u znakovima nadnaravnih načela, a proteže se sve do nebeskih sfera gdje se ogleda u znakovima zodijaka. U religiji je životinja od pamtivijeka zauzimala važno, ako ne i središnje mjesto. Egipatska su božanstva prikazivana životinjskim glavama (krava, mačka, pas) ; u biblijskoj knjizi o Danielu pojavljuju se četiri izmišljene životinje-zvijeri (lav, medvjed, leopard, zvijer) koje su zapravo modificirane nemani. Biblijskih Filistejci obožavali su štakore (1 Sam 6). U središtu je žrtvenog sustava drevnih Izraelaca janje kao žrtvena životinja. Štoviše, uklanjanjem janjeta iz biblijskog teksta ovaj bi cijeli žrtveni sustav bio neodrživ. Sve do naših dana žrtveno janje ili žrtveni jarac predstavljaju zoometaforu odnosno prispodobu za žrtvu i žrtvovanje (engl. scapegoat). U biblijskom je tekstu već znakovito to što Bog sklapa Savez sa svim živim stvorovima: …evo, sklapam svoj Savez s vama i s vašim potomstvom poslije vas i sa svim živim stvorovima što su s vama: s pticama, sa stokom, sa zvijerima – sa svime što je s vama izišlo iz korablje – sa svim živim stvorovima na zemlji. (Post 9, 9-10). Poveznica između života i životinje očigledna je i na razini leksika. U hrvatskom jeziku na ovo ukazuje igra riječi između riječi život i životinja. Etimologija ovih riječi u ostalim europskim jezicima također upućuje na ovu povezanost: od lat. anima (= duša, život) potječe engl. izvedenica animal (= životinja), ili od lat. bestia (= beštija) potječe bestijarij. U njemačkom se jeziku uz imenicu Tier (= životinja) upotrebljava i imenica Bestia za divlju životinju. Slično je u talijanskom jeziku gdje je životinja anima, ali je divlja životinja bestia ili vestia. Za daljnju razradu tematike i raspravljanje o biblijskom bestijariju uvodno će se okvirno naznačiti nekoliko tema koje slijede u daljnjoj razradi: životinja kao hrana, zoometaforika i zoolatrija, eufemizam i disfemizam u uporabi životinjskih zoonima, onomastika i toponimija i na kraju uvodne opaske o poimanju životinje u Bibliji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Teologija