Pregled bibliografske jedinice broj: 1272026
Uloga medijske pismenosti u stvaranju odgovorne publike
Uloga medijske pismenosti u stvaranju odgovorne publike, 2020., diplomski rad, preddiplomski, Zagreb
CROSBI ID: 1272026 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga medijske pismenosti u stvaranju odgovorne
publike
(The role of media literacy in creating a responsible
audience)
Autori
Bešlić, Domagoj
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Mjesto
Zagreb
Datum
24.09
Godina
2020
Stranica
34
Mentor
Grmuša, Tanja
Ključne riječi
medijska pismenost ; mediji ; utjecaj medija ; manipulacija ; publika
(media literacy ; media ; media influence ; manipulation ; audience)
Sažetak
Ovaj rad bavi se ulogom medijske pismenosti u stvaranju odgovorne publike. Cilj je rada istražiti kako medijska pismenost može pomoći u umanjivanju negativnih učinaka medija te odgovornom korištenju medijskih sadržaja. Prilikom izrade rada korištene su različite metode izrade kao što su povijesna, komparativna, induktivna, deskriptivna, komparacijska i druge. Mediji imaju dug razvojni put. Najstariji medij je tisak, nakon kojeg se razvijaju radio i televizija. Kada su poruke medija počele biti dostupne velikom broju ljudi, mediji postaju masovniji te se počinje govoriti o masovnim medijima i masovnoj komunikaciji. Na razvoj medija utjecala je i globalizacija te informacijsko-komunikacijska tehnologija koja je pružila dodatne mogućnosti i pospješila komunikaciju. Danas su stoga vrlo popularni i moderni masovni mediji kao što su internet, multimedijalni sadržaji, video igre, CD i DVD-ROM, virtualna realnost, web prezentacije, itd. Utvrđeno je kako medijska pismenost nikada u povijesti nije bila važnija. To je iz razloga što je čovjek svakodnevno izložen čitavom nizu negativnih utjecaja medija, kao što su manipuliranje, lažne vijesti, prikriveni oglasi, itd. Medijska pismenost obuhvaća znanje o primanju, analiziranju i vrednovanju poruka koje prenose mediji. Nažalost, i dalje ne postoji dovoljno razvijena svijest o njenoj važnosti, što potvrđuju i rezultati istraživanja u mnogim državama, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Postoje i problemi s mjerenjem medijske pismenosti s obzirom na to da ne postoji univerzalni metodološki okvir, kao i na činjenicu da postoje brojni čimbenici koji utječu na medijsku pismenost i koje je potrebno mjeriti ili procijeniti. Ipak, načini mjerenja postoje, a istraživanja pokazuju i slabu razvijenost kritičkog razmišljanja kod populacije. Ono je nužno u uviđanju medijske manipulacije, stoga ga treba poticati i razvijati, što se, također, ne čini u dovoljnoj mjeri. Mnogima nije u interesu imati odgovornu publiku koja kritički razmišlja, stoga je pojedinac često i prepušten sam sebi po pitanju medijskog opismenjivanja i razvijanja kritičkog razmišljanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti