Naslov
Evaluacija brzog imunokromatografskog testa za mjerenje koncentracije reumatoidnog faktora i anti-MCV protutijela u punoj krvi
(Evaluation of rapid immunochromatographic test for measuring the concentration of rheumatoid factor and anti-MCV antibodies in whole blood)

Autori
Lučić, Mirna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
09.10

Godina
2013

Stranica
42

Mentor
Rogić, Dunja

Ključne riječi
reumatoidni artritis, reumatoidni faktor, anti-MCV, biomarkeri, dijagnoza
(rheumatoid arthritis, rheumatoid factor, anti-MCV, biomarkers, diagnosis)

Sažetak
Reumatoidni artritis s učestalošću od 0, 5 % do 1 % u općoj populaciji najčešća je sistemska autoimuna bolest. Obilježena kroničnom upalom s posljedičnim ireverzibilnim oštećenjem zglobova, ali i drugih organskih sustava, ova bolest znatno utječe na kvalitetu života i time predstavlja nezanemarivi socioekonomski problem. Upravo iz navedenih razloga danas se ulažu veliki napori da se pronađu specifični biomarkeri koji će omogućiti dijagnozu u ranoj fazi bolesti što može znatno promijeniti tijek same bolesti. Ono što je prednost biomarkera nad standardnim metodama dijagnostike brža su i jeftinija dijagnoza, individualizirane prognoze i nepogrešive smjernice liječenja koje u konačnici dovode do primjene pravog lijeka u pravo vrijeme. Biomarkeri omogućavaju liječnicima da predviđaju učinkovitost tretmana čak i prije nego tretman počne. Jedan od takvih biomarkera je i Rheumachec rapid test (Orgentec Diagnostica GmbH, Mainz, Njemačka). Rheumachec rapid testom određuju se biljezi reumatoidnog artritisa ¬– antitijela na citrulirani vimentin (anti-MCV) i reumatoidni faktor (RF). U ovom su radi prikazani rezultati dobiveni validacijom Rheumachec testa. Za dvadeset uzoraka pacijenata uspoređene su vrijednosti dobivene Rheumachec testom s vrijednostima dobivenim standardnim laboratorijskim metodama. Na temelju rezultata zaključeno je da se Rheumachec rapid test može koristiti kao pomoćno dijagnostičko sredstvo, ali ipak nije dovoljno specifičan za postavljanje konačne dijagnoze bolesti. Ovakvi rezultati daju nam nadu da će se u budućnosti razviti biomarkeri koji će biti dovoljno specifični za postavljanje konačne dijagnoze bolesti, što će uvelike smanjiti kasno otkrivanje bolesti, a samim time i povećati uspješnost liječenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA