Naslov
Sitne Berčićeve bilješke po glagoljskim fragmentima
(Small Berčić’s notes on Glagolitic fragments)

Autori
Botica, Ivan ; Zubčić, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Fenomen glagoljice

Urednik/ci
Došen, Božo ; Lisac, Josip

Izdavač
Ogranak Matice hrvatske u Zadru ; Grad Biograd na Moru

Grad
Zadar ; Biograd na Moru

Godina
2022

Raspon stranica
155-169

ISBN
978-953-247-181-6

Ključne riječi
don Ivan Berčić, glagoljski fragmenti, predtridentinski misali i brevijari, hrvatskoglagoljski zbornici, Ruska nacionalna biblioteka u Sankt Peterburgu.
(don Ivan Berčić, Glagolitic fragments, pre-Tridentine missals and breviaries, Croatian Glagolitic collections, Russian National Library in St. Petersburg)

Sažetak
U članku se govori o sitnim bilješkama don Ivana Berčića koje je ostavljao po dijelovima isluženih hrvatskoglagoljskih misala, brevijara i zbornika i pohranjivao u svoju zbirku hrvatskoglagoljskih fragmenata. Stvarao ju je pune 22 godine tako što je, obilazeći obalna i priobalna mjesta Jadrana, skupljao pergamentni materijal. Njegova je zbirka, jedna od najvećih te vrste uopće, prispjela nakon njegove smrti u Rusku nacionalnu biblioteku u Sankt Peterburg gdje se nalazi i danas. Prikupljeni su se glagoljski fragmenti najčešće upotrebljavali kao građa za uvez, omotavanje ili ukoričavanje papirnih rukopisnih i tiskanih knjiga te za đačko i dokono uvježbavanje pisanja. Zato se na mnogim pergamentnim listovima nalaze naknadno pisane razne bilješke, odnosno pokoji naknadno ostavljeni trag mikropovijesti poput zalutalih zapisa iz matičnih knjiga ili pak pokoje svjedočanstvo o znanju i vještini pisanja mladih žakna, naslovu ili vlasništvu umotanih rukopisa ili knjiga. Berčićeve pak bilješke po glagoljskim fragmentima još su sitnije od netom rečenih. No, osobito su vrijedne jer razotkrivaju Berčićev itinerar pronalazaka većine fragmenata njegove zbirke. Naime, na svakoj je pronađenoj ili dobivenoj jedinici glagoljskoga fragmenta Berčić ostavio svoju signaturu, preliminarnu procjenu vrste rukopisa te mjesto i datum pronalaska. Time je otvorio mogućnost poželjnu objedinjavanju pojedinih fragmenata u veće cjeline, čime bi se smanjio broj samih jedinica Berčićevih glagoljskih fragmenata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Povijest

POVEZANOST RADA