Naslov
Vjerodostojnost Jutarnjeg i Večernjeg lista na primjeru predsjedničke kampanje 2014.
(Credibility of Jutarnji and Večernji list on the example of the 2014 presidential campaign)

Autori
Tanta, Petar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Mjesto
Zagreb

Datum
31.03

Godina
2016

Stranica
71

Mentor
Grmuša, Tanja

Ključne riječi
vjerodostojnost ; Jutarnji list ; Večernji list ; kampanja ; političko komuniciranje
(credibility ; Jutarnji list ; Večernji list ; campaign ; political communication)

Sažetak
Masovni mediji imaju neosporno velik utjecaj na javno mnijenje građana, a u političkim procesima moć utjecanja na percepciju birača, koja za svoj rezultat nerijetko ima sam ishod u izbornom procesu. Konzumenti masovnih medija istima poklanjaju svoje povjerenje, a zauzvrat očekuju istinite i vjerodostojne, aktualne i pravovremene informacije. No, jednako kao što svoj utjecaj na publiku mogu koristiti u pozitivne svrhe i u skladu s etičkim načelima novinarske struke, masovni mediji tim istim utjecajem također mogu manipulirati, biti u službi politike i izvještavati jednostrano i naklonjeno. Upravo takvim načinom izvještavanja bavi se ovaj rad, koji donosi nekoliko hipoteza i provodi istraživanje na temu medijskog izvještavanja u drugom krugu izbora za funkciju predsjednika Republike Hrvatske krajem 2014. godine i početkom 2015. godine. U njemu su sudjelovali predsjednički kandidati Kolinda Grabar Kitarović i Ivo Josipović, a istraživanjem je obuhvaćeno izvještavanje dviju hrvatskih dnevnih novina: Jutarnjeg lista i Večernjeg lista. Glavna hipoteza bila je pristrano i neobjektivno izvještavanje u Jutarnjem listu i Večernjem listu, a kreirane su i pomoćne teze prema kojima je Jutarnji list favorizirao kandidata Ivu Josipovića, dok je Večernji list favorizirao kandidatkinju Kolindu Grabar Kitarović. U oba slučaja istraživanjem je pretpostavljeno da su Jutarnji list i Večernji list predsjedničku kampanju pratili na senzacionalistički način. Istraživanje provedeno na uzorku od 45 novinskih članaka, metodom analize sadržaja pokazalo je da je izvještavanje u drugom krugu službene kampanje za predsjednika Republike Hrvatske u Jutarnjem listu i Večernjem listu bilo pristrano i neobjektivno. Također pomoćna hipoteza koja se tiče različitog izvještavanja djelomično je dokazana, druga pomoćna hipoteza koja pretpostavlja naklonjenost dnevnih novina jednom, odnosno drugom kandidatu u potpunosti je dokazana, dok je treća pomoćna hipoteza koja sugerira senzacionalističko izvještavanje Jutarnjeg lista i Večernjeg lista u potpunosti opovrgnuta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA