Pregled bibliografske jedinice broj: 1271086
Prirodno stanje i koncepcija države u filozofiji Hobbesa, Lockea i Rousseaua
Prirodno stanje i koncepcija države u filozofiji Hobbesa, Lockea i Rousseaua, 2022., diplomski rad, diplomski, Zagreb
CROSBI ID: 1271086 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prirodno stanje i koncepcija države u filozofiji Hobbesa, Lockea i Rousseaua
(The state of nature and the conception of the state
in philosophy of Hobbes, Locke and Rousseau)
Autori
Damjanović, Marta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Mjesto
Zagreb
Datum
06.07
Godina
2022
Stranica
42
Mentor
Čakardić, Ankica
Ključne riječi
Hobbes, Locke, Rousseau, prirodno stanje, građansko društvo, država, prirodni zakon, prirodna prava
(Hobbes, Locke, Rousseau, the state of nature, civil society, state, natural law, natural right)
Sažetak
U radu su iznesene teorije trojice kontraktualističkih filozofa koje se odnose na raspravu o prirodnom (pretpolitičkom) stanju te koncepcijama osnivanja države pojedinog filozofa. U prvom redu prikazane su teorije Thomasa Hobbesa i Johna Lockea, kao značajnijih filozofa koji su djelovali tijekom 17. stoljeća, u vremenima engleskih građanskih ratova. Uz njih, bit će prikazan i društveno-ugovorni predložak J. J. Rousseaua, filozofa koji je pak djelovao u 18. stoljeću, a čija su djela ujedno utjecala i na kasniji razvoj Francuske revolucije. Hobbesova je filozofija među prvima prikazala prirodno stanje kao rat svakog čovjeka protiv svakog drugog, a što je, kako ćemo pokazati u radu, zapravo oslikavalo i društvo njegova vremena. Lockeova teorija prirodnog stanja zamišljena ja tako da su u njemu najprije vladale sloboda i jednakost, a ljudi su bili zaštićeni prirodnim zakonom. Pravo kažnjavanja, koje prema Lockeu posjeduje svaki čovjek u prirodnom stanju, najprije je dovelo do sukoba među ljudima što je konačno preraslo u netrpeljivost. Rousseau, ne prihvaćajući Hobbesovo i Lockeovo viđenje prirodnog stanja, iznosi vlastitu teoriju prema kojoj čovjek živi i radi samostalno i upravo zbog toga je i sretan jer ne dolazi u sukob s drugim ljudima. Sukob i rat među ljudima izbija kada prirodni čovjek prelazi na sjedilački način života i biva prisiljen biti u kontaktu s ljudima što izaziva ljubomoru i zavist među njima. Zbog svih nevolja koje su zadesile ljude u prirodnom stanju, sva trojica filozofa kao rješenje nude osnivanje države koja će preko građanskih zakona brinuti o sigurnosti i imovini svojih podanika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija