Naslov
Ideje Druge internacionale i njeni utjecaji na društvo i radnički pokret

Autori
Saks, Mirna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Mjesto
Zagreb

Datum
22.11

Godina
2022

Stranica
65

Mentor
Čakardić, Ankica

Ključne riječi
Druga internacionala, radnički pokret, društvo, radnička prava, socijalizam, Marx, Engels
(Second International, labor movement, society, labor rights, socialism, Marx, Engels)

Sažetak
Najbolji prikaz teškog života engleskog proletarijata sredine 19. stoljeća vjerojatno je onaj koji čitamo u Engelsovom Položaju radničke klase u Engleskoj. U to vrijeme, tj. u vrijeme prije radničkih pokreta, eksploatacija radnika bila je svakodnevna pojava. Uvjeti rada nerijetko su bili opasni po zdravlje, radni dan trajao je 12 ili više sati, djeca su bila sastavni dio radne snage, a radnici su zbog potplaćenosti živjeli u teškom siromaštvu. Naznake mogućih promjena nabolje pojavile su se osnutkom Prve internacionale, a potpuni preokret nastao je, pored ostaloga, zahvaljujući Drugoj internacionali. Druga internacionala osnovana je u Parizu 1889. godine pod vodstvom Julesa Guesdea i Paula Lafarguea i postojala je sve do 1916. godine. Njena zadaća bila je nastaviti rad Prve internacionale, tj. Međunarodnog udruženja radnika. Karl Marx nije dočekao osnivanje Druge internacionale, ali su zato njegove ideje itekako bile prisutne u njenom radu. Friedrich Engels, Marxov bliski prijatelj i suradnik bio je aktivan član Druge internacionale i savjetnik novoj generaciji socijalista čiji je primarni cilj bila borba za radnička prava. Ono što su svojim aktivnostima članovi Druge internacionale zahtijevali bili su bolji i sigurniji uvjeti rada, veće plaće, jednake plaće za muškarce i žene, osmosatno radno vrijeme, te isključenje djece iz radnog svijeta. Smatrali su da se radnici moraju ujediniti na međunarodnoj razini uz tvrdnju da jedino tako mogu dobiti ono što im pripada. Sva radnička prava koja danas poznajemo i koja su definirana zakonom izravan su rezultat borbe i ustrajnosti rada Druge internacionale. Iako su se uvjeti rada znatno poboljšali upravo zahvaljujući Drugoj internacionali, oni još uvijek nisu idealni. Zakoni o radu donekle štite radnike, ali su često nedorečeni i skloni interpretaciji. Također, postoji veliki broj radnika koji se zbog svojih specifičnih radnih statusa ne mogu osloniti na zakon o radu ili primjerice učlaniti u sindikate. Ono što je možda najteže danas prihvatiti jest činjenica da u nekim dijelovima svijeta radnici još uvijek žive itekako slično životima engleskih proletera kako ih je Engels opisao u svojoj knjizi. Dokle god postoji nepravda u radnom svijetu i dokle god je profit važniji od ljudskog života, cilj Druge internacionale neće biti ispunjen. Upravo zbog toga je iznimno važno da se borba nastavi. U konačnici, radnička prava nisu privilegija, već nužnost i kao takva moraju biti u potpunosti ostvarena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA